Ravnateljica odjela za Zdravlje u IFRC-u Julie Lyn Hall rekla je da "ograničene zalihe cjepiva, neprimjereni sustavi nadzora bolesti, loša higijena i svakodnevna prekogranična gospodarska i društvena suradnja prijete da nacionalna kriza preraste u svjetsku".
Zabrinutost dijeli i WHO koji je u četvrtak sazvao hitni odbor u Ženevi kako bi procijenio je li epidemija malarije prijetnja javnom zdravlju na međunarodnoj razini kao što je to s ebolom u zapadnoj Africi ili virusom zika u Latinskoj Americi.
293 smrti u nekoliko mjeseci
"Necijepljeni putnici mogli bi tu epidemiju pretvoriti u regionalnu ili međunarodnu krizu ne budemo li brzo djelovali kako bismo zaštitili osjetljive populacije te ako ne pomognemo zajednicama da smanje rizik od zaraze", rekla je Hall.
WHO je 12. svibnja pobrojao 293 slučajeva smrti od kraja prosinca 2015., kada je epidemija žute groznice bila otkrivena u Angoli. Ukupno je više od 2400 slučajeva sumnje na malariju registrirano, a zasad je samo 696 potvrđeno u laboratoriju.
Epicentar epidemije je Luanda, glavni grad Angole. Bolest je već izvezena u Demokratsku Republiku Kongo, te Keniju i Kinu preko necijepljenih putnika. Osim toga, druga epidemija žute groznice, koja nije vezana s Angolom, pogađa Ugandu.
Angola i Kongo moraju provesti masovno cijepljenje, upozorio je WHO na sastanku u Ženevi što ga je vodio profesor Oyewale Tomori.
Postoji opasnost od nedostatka cjepiva
"Žuta groznica ozbiljna je nacionalna i međunarodna prijetnja", rekao je taj nigerijski profesor no nije proglasio globalnu prijetnju kao u slučaju virusa zike.
Ukupne zalihe cjepiva trebale bi dosegnuti 7 milijuna doza do kraja svibnja te 17 milijuna do kraja kolovoza. To bi trebalo biti dovoljno za borbu protiv epidemija, ali bit će nedostatno bude li se bolest širila Afrikom ili Azijom te izazvala "potencijalno eksplozivna" žarišta u urbanim područjima, ocjenjuje stručnjak WHO-a dr. Bruce Aylward.
"S 2400 sumnjivih slučajeva u samo četiri mjeseca i visokom stopom smrti u Angoli epidemija malarije pokazuje potencijalno eksplozivnu prirodu te bolesti i opasnost za svijet", kaže Aylward.
Cijepljenje je glavna preventivna mjera protiv malarije, hemoragijske bolesti za koju ne postoji posebno liječenje. Simptome bolesti moguće je smanjiti, a gotovo polovica teško oboljelih umire ako se ne liječi.
Prema WHO-u četiri laboratorija u svijetu proizvode svake godine od 60 do 70 milijuna cjepiva protiv žute groznice, koju prenosi komarac Aedes aegypti, prenosnik brojnih virusa kao što su zika ili denga.
