Broj Grka starijih od 16 godina koji ne odlaze zubaru premašio je deset posto. Po nedavno provedenom istraživanju grčkog saveza stomatologa dentalni problemi posebno su akutni među djecom.
Više od 60 posto ukupnog broja dentalnih problema grčkih petnaestogodišnjaka ne liječi se najmanje godinu dana. A čak 87 posto petogodišnjaka koji su sudjelovali u istraživanju imaju bolesti zuba koje se uopće ne liječe.
"Zubi su postali luksuz", kaže Niki Diamanti, stomatologinja u bolnici Hatzikosta, jednoj od dviju javnih bolnica u Ioannini na sjeveru zemlje. "Ako su prije pet godina ljudi išli zubaru jednom godišnje, sada idu jednom u pet godina".
Dentalni problemi u Grčkoj nisu primarno povezani s promjenama u dnevnoj oralnoj higijeni, kažu stručnjaci. Djeca razvijaju bolesti zuba zbog ekonomske depresije u zemlji.
Prvo, nedostatak novca rezultira rjeđim posjetima stomatologu. U Grčkoj je svaki četvrti radno sposobni stanovnik nezaposlen. Četrdeset posto djece živi u siromaštvu, po podacima UNICEF-a.
Grci su se desetljećima oslanjali na sustav javnog financiranja stomatoloških usluga, a ono se već godinama smanjuje, uvelike zbog zahtjeva međunarodnih kreditora za rezanjem javne potrošnje u zamjenu za financijske pakete pomoći Grčkoj. Rezultat je takav da sve više Grka preskače odlaske stomatologu.
Financijska kriza dovela je i do povećane potrošnje jeftine, jako zašećerene hrane, kažu stomatolozi.
Šećer je hrana siromašnih
Loši grčki zubi možda će donijeti probleme u budućnosti. Nekoliko je znanstvenih studija povezalo loše oralno zdravlje s kroničnim kardiovaskularnim bolestima, svjetskim ubojicom broj jedan. Teške bolesti desni povezani su s dijabetesom i bolestima arterija.
Liječnici i znanstvenici također povezuju dentalno zdravlje i obrazovanje. Djeca u zemljama u razvoju, primjerice, i zbog zubobolje ne mogu razviti puni obrazovni potencijal, navodi WHO.
Paula Vassallo, predsjednica europske lobističke grupe koja promovira oralno zdravlje, kaže da djeca zbog zubobolje lošije spavaju i jedu. "Ako vas boli zub, ne možete spavati, ne možete dobro jesti, učiti", kaže Vassallo. "Posljedice će po Grčku biti goleme, ne samo u ekonomskom smislu, nego i u zdravlju, kvaliteti života", dodaje.
Niki Diamanti to viđa svaki dan. Ioannina, glavni grad Epira, planinske regije na sjeverozapadu zemlje, i prije je bila među siromašnijim dijelovima Grčke. A sada je još gore.
Stopa petogodišnjaka s karijesima u tom kraju najviša je u državi. "Ljudi su se psihološki predali. Više ne mare za zdravlje, uključujući i oralno", rekao je Jorgos Papazaharis, čelnik regionalne stomatološke udruge.
Rezultat toga je i da se mnogi privatni stomatolozi bore da im ordinacije ostanu otvorene. Cijena stomatoloških usluga pala je za 35 posto, kazao je Papazaharis. U isto vrijeme PDV na medicinske potrepštine iznosi 23 posto. Razne grčke vlade, uključujući i ovu Aleksisa Ciprasa, pokušale su uvođenjem nekih mjera stanovništvu olakšati financijski teret za zdravstvene usluge, ali su pod pritiskom međunarodnih kreditora od većine toga morale odustati.
Diamanti ponekad ima i po 20 pacijenata dnevno jer si ljudi više ne mogu priuštiti odlaske privatnim stomatolozima. Kod njih plomba košta od 30 do 50 eura, a kruna 200 eura. Grcima s nacionalnim zdravstvenim osiguranjem liječenje u javnim bolnicama mnogo je jeftinije. Ali samo dvoje od 199 stomatologa u Ioannini prima takve pacijente. Ljudi zato odlaze na hitnu stomatološku službu, gdje su redovi sve dulji, ili čekaju da im zub postpuno propadne pa da ga daju izvaditi.
Na kraju radnog dana Diamanti trlja bolne ruke i zglobove. Govori kako si mnogi od njezinih pacijenata više ne mogu priuštiti voće i povrće pa su se okrenuli prerađenoj hrani. "Šećer je to. Šećer je hrana siromašnih", kaže Diamanti.
