Pitanje kancerogenosti mesnih prerađevina već dugo zaokuplja pažnju znanstvenika i javnosti. Iako su mnoge studije ukazale na povezanost između konzumacije prerađenog mesa i povećanog rizika od određenih vrsta raka, situacija nije tako jednostavna kako se na prvi pogled čini.
Iako mesne prerađevine mogu biti ukusan dio prehrane, mudro je tretirati ih kao povremeni luksuz, a ne svakodnevnu namirnicu.
Nisu sve mesne prerađevine jednako štetne
Važno je naglasiti da sve mesne prerađevine nisu jednako štetne po zdravlje. Stupanj prerade i način pripreme mesa imaju značajan utjecaj na njegovu potencijalnu kancerogenost. Općenito, što je meso više prerađeno i izloženo visokim temperaturama, to je veća vjerojatnost stvaranja potencijalno štetnih spojeva.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2015. godine klasificirala prerađeno meso kao kancerogeno za ljude (Grupa 1), dok je crveno meso svrstano u kategoriju vjerojatno kancerogeno (Grupa 2A). Pod prerađenim mesom se podrazumijevaju proizvodi poput slanine, kobasica, šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda koji su konzervirani dimljenjem, sušenjem, soljenjem ili dodavanjem kemijskih konzervansa.
Mehanizmi kancerogenosti mesnih prerađevina
Nekoliko je mehanizama kojima se objašnjava potencijalna kancerogenost mesnih prerađevina:
1. Stvaranje N-nitrozo spojeva
Nitrati i nitriti koji se koriste kao konzervansi mogu reagirati s aminima iz mesa i formirati kancerogene N-nitrozo spojeve.
2. Heterociklički amini (HCA) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)
Nastaju pri termičkoj obradi mesa na visokim temperaturama, posebno pri prženju i roštiljanju.
3. Hem željezo
Visok sadržaj hema u crvenom mesu može potaknuti oksidativni stres i oštećenje DNA.
4. Zasićene masnoće
Povezuju se s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, posebno raka debelog crijeva.
Iako znanstveni dokazi ukazuju na povezanost između konzumacije prerađenog mesa i povećanog rizika od raka, važno je naglasiti da je umjerenost ključna. Povremena konzumacija mesnih prerađevina u manjim količinama vjerojatno neće značajno povećati rizik od raka kod većine ljudi.
Američki institut za istraživanje raka preporučuje ograničavanje unosa prerađenog mesa na najviše 350-500 grama tjedno. To je otprilike ekvivalent tri do četiri porcije prerađenog mesa tjedno. Međutim, za optimalno zdravlje, preporučuje se još manja konzumacija ili potpuno izbjegavanje prerađenog mesa.
Alternativni izvori proteina
Umjesto oslanjanja na mesne prerađevine kao glavni izvor proteina, stručnjaci preporučuju raznovrsniju prehranu bogatu biljnim proteinima. Neke odlične alternative uključuju:
- Mahunarke (grah, leća, slanutak)
- Orašaste plodove i sjemenke
- Tofu i ostali sojini proizvodi
- Riba i morski plodovi
- Nemasno bijelo meso (piletina, puretina)
Pristup prehrani
Iako je ograničavanje unosa prerađenog mesa korisno, važno je imati na umu da je ukupna kvaliteta prehrane ključna za prevenciju raka i očuvanje zdravlja. Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima, uz redovitu tjelesnu aktivnost, može značajno smanjiti rizik od mnogih kroničnih bolesti, uključujući i rak.
Važno je naglasiti da svaka osoba ima jedinstvene prehrambene potrebe i rizike. Ljudi s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, poput raka debelog crijeva, možda će trebati biti posebno oprezni s unosom prerađenog mesa. S druge strane, za zdrave pojedince koji općenito imaju uravnoteženu prehranu, povremena konzumacija mesnih prerađevina vjerojatno neće predstavljati značajan rizik.
Način pripreme mesa također igra važnu ulogu u njegovoj potencijalnoj štetnosti. Izbjegavanje prekomjernog prženja, roštiljanja na visokim temperaturama i dimljenja može smanjiti stvaranje štetnih spojeva. Umjesto toga, preporučuju se blaže metode pripreme poput kuhanja, pirjanja ili pečenja na nižim temperaturama.
Koliko su domaći proizvodi zdraviji?
Nedavna meta-analiza objavljena u časopisu BMC Medicine analizirala je podatke iz 27 prospektivnih kohortnih studija. Rezultati su pokazali da je svako povećanje unosa prerađenog mesa od 50 grama dnevno povezano s 18 posto povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Međutim, autori naglašavaju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli mehanizmi iza ove povezanosti.
Mnogi se pitaju jesu li domaći mesni proizvodi sigurniji od industrijskih. Iako domaći proizvodi često sadrže manje aditiva, važno je napomenuti da i tradicionalne metode prerade mesa, poput dimljenja i soljenja, mogu dovesti do stvaranja potencijalno štetnih spojeva. Ključ je u umjerenosti, bez obzira na podrijetlo proizvoda.
Kako smanjiti rizik?
Za one koji ne žele potpuno izbaciti mesne prerađevine iz prehrane, evo nekoliko savjeta za smanjenje potencijalnih rizika:
- Ograničite unos na najviše 350-500 grama tjedno
- Birajte kvalitetnije proizvode s manje aditiva
- Izbjegavajte pregorene dijelove mesa
- Kombinirajte mesne prerađevine s namirnicama bogatim antioksidansima
- Povećajte unos vlakana kroz voće, povrće i cjelovite žitarice
Iako znanstveni dokazi ukazuju na povezanost između konzumacije prerađenog mesa i povećanog rizika od određenih vrsta raka, važno je sagledati cjelokupnu sliku. Umjerena konzumacija, u sklopu uravnotežene prehrane bogate biljnim namirnicama, vjerojatno neće značajno povećati rizik od raka kod većine ljudi.
Ključno je usvojiti holistički pristup zdravlju koji uključuje raznovrsnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i izbjegavanje drugih poznatih čimbenika rizika poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, piše American Institute for Cancer Research.
POGLEDAJTE VIDEO: Je li voda u Karlovcu opasna? 'Ovo nije pivo, ni gemišt. Ovo je voda iz našeg vodovoda'
