Znanstvenici su krvnu sliku stogodišnjaka usporedili s rezultatima krvi ostalih ljudi i saznali da postoji značajna razlika u određenim parametrima.
Istraživanje nije bilo lako jer uključuje razotkrivanje složene interakcije između genetskih predispozicija i načina života, kao i načina na koji ova dva faktora djeluju zajedno.
U rujnu 2023. godine je znanstveni časopis "GeroScience" objavio rezultate istraživanja tima koji uspoređuje biomarkere ljudi koji su živjeli do 100 godina i njihovih vršnjaka koji su kraće živjeli. Studija je obuhvatila 44.000 ljudi. Kod Šveđana, čiji su zdravstveni parametri procjenjivani u razdoblju od 35 godina, 1224 osobe (2,7 posto) živjele su do 100 godina, a 85 posto od njih bile su žene.
Studija je uključila 12 analiza krvi koje se odnose na upalu, metabolizam, funkciju jetre i bubrega, potencijalnu pothranjenost i anemiju. U prethodnim studijama, ovi faktori su prije svega bili povezani sa starenjem ili smrtnošću. Istraživači su također promatrali metaboličke funkcije tijela, uključujući razinu ukupnog kolesterola i glukoze, kao i tumorske markere jetre. Testirane su razine kreatinina, željeza i albumina - količinski najbrojnijeg proteina u krvi.
Stogodišnjaci imaju niže rezultate
Ljudi koji su doživjeli 100. rođendan, imali su niže razine glukoze, kreatinina i mokraćne kiseline nakon što su napunili 60 godina. Iako se srednje vrijednosti za većinu analiza nisu značajno razlikovale između stogodišnjaka i onih koji nemaju toliko godina, stogodišnjaci nikada nisu imali posebno visoke ili niske razine pojedinačnih parametara.
Za neke analize, razlike su bile značajne. Primjer za to je mokraćna kiselina. Ljudi iz grupe s niskom razinom, imali su četiri posto šanse da dožive stotu. U slučaju visokih vrijednosti, ove šanse su se smanjile na 1,5 posto. Istraživanje ukazuje na vezu između metaboličkog zdravlja, prehrane i dugovječnosti.
Ipak, istraživači naglašavaju da studija ne dopušta da točno procijene koji faktori životnog stila i gena su odgovorni za vrijednosti biomarkera. Prema znanstvenicima, prehrana i alkohol imaju značajan utjecaj na to koliko ćemo živjeti. Zbog toga apeliraju na redovnu provjeru krvne slike, uzimajući u obzir parametre bubrega, jetre, mokraćne kiseline i razine glukoze, piše Daily Mail.
Slikarica Jacqueline Carron - 101 godina
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvati žive sve dulje: Broj stogodišnjaka se u deset godina udvostručio i samo za vas otkrivaju tajnu dugovječnosti
