Poznato je da započinjanje obroka s juhom povećava sitost i smanjuje unos energije. No vrijedi li to za bilo kakvu juhu? Studija objavljena u časopisu Appetite provedena je s ciljem da se dobije odgovor upravo na to pitanje. Skupina od 60 muškaraca i žena je tijekom 5 tjedana dobivala besplatan ručak koji je započinjao juhom. Juhe su bile različite: bistra, s komadima povrća ili krem juhe od povrća. Pokazalo se da bilo kakva juha smanjuje unos energije tijekom narednih sljedova jela za 20 %.
Protiv viroza i prehlada
Osim povoljnog utjecaja na tjelesnu masu, juha je i dokazani saveznik u borbi protiv viroza i prehlada. Naime, smatra se da toplina pomaže izbaciti sekrete iz pluća i sinusa, a tekućina pritom sprječava dehidraciju. Ove su postavke dokazane i nedavno provedenim iastraživanjem britanskih znanstvenika. Britanci su tridesetorici prehlađenih dobrovoljaca davali topli napitak odnosno napitak sobne temperature i dokazali su da je topli napitak djelotvorniji.
Što staviti u juhu?
Sastav juhe ovisi o polaznoj sirovini od koje je napravljena. Svim vrstama juhe zajednički je visoki udio vode, pritom mesne juhe sadrže više proteina i mineralnih tvari poput cinka, kalcija, željeza i elektrolita, a povrtne juhe bogatije su vlaknima, vitaminima i fitokemikalijama. Fitokemikalije obično određuju boju povrtne juhe, pa je tako juha od rajčice crvena zbog sadržaja moćnog antioksidansa likopena, juha od bundeve narančasta je zbog beta karotena, a juha od brokule zelena je zbog biljnog pigmenta klorofila. Samim time, jasno je da vrijedne molekule iz povrća i mesa ostaju u juhi tijekom pripreme.
Nutritivni sastav juhe čini ovo jelo nezaobilaznim dijelom redukcijskih dijeta, detoksikacijskih kura, ali i svakodnevnim okrepljujućim obrokom za sve generacije. Velika prednost juhe je to što kao samostalan obrok organizmu istovremeno osigurava toliko neophodnu tekućinu i nutrijente i to u obliku u kojem ih organizam najlakše apsorbira te samim time i najlakše koristi u svrhu očuvanja zdravlja.
http://www.vitamini.hr/
