Istraživači u Velikoj Britaniji skenirali su mozgove 19 redovitih korisnika marihuane i 19 osoba istog spola i dobi koje ne koriste marihuanu koristeći pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), mjereći distribuciju kemikalija u cijelom mozgu.
Otkrili su da dugoročno korištenje kanabisa utječe da mozak proizvodi manje dopamina, kemikalije povezane s osjećajem dobrobiti koja igra i važnu ulogu u poticanju motivacije.
Sudionici istraživanja koji su pušili marihuanu redovito, i oni koji su počeli koristiti drogu u mlađoj dobi, imali su niže razine dopamina u dijelu mozga koji se zove striatum. Upravo bi to mogao biti razlog zašto kanabis utječe na nedostatak motivacije, rekao je voditelj istraživanja Michael Bloomfield, istraživač na Institutu za kliničke znanosti na Imperial College u Londonu.
Ljudi uključeni u studiju koristili su marihuanu prilično često, svi su počeli koristiti droge u dobi između 12 i 18, a svi su dok su bili pod utjecajem imali simptome psihoze, rekli su istraživači. Među psihotične simptome koje su doživjeli ubrojili su neobične senzacije ili bizarne misli, primjerice da su ugroženi od strane nepoznate sile.
Povećana proizvodnja dopamina povezana je s psihozom, no znanstvenike je zbunilo što kod korisnika marihuane nisu naišli na više razine dopamina nego na upravo suprotno stanje niže razine dopamina.
Prethodne studije o učincima korištenja marihuane na mozak pokazale su da kronična uporaba marihuane može izazvati upalu u mozgu, što bi moglo utjecati na koordinaciju i učenje. Osim toga, korisnici kanabisa imaju veći rizik od shizofrenije.
No, novi rezultati sugeriraju da je potrebno više istraživanja kako bi razumjeli potencijalne veze između kronične uporabe marihuane i duševnih bolesti.
Srećom, promjene u mozgu su vjerojatno reverzibilne - jer prethodna istraživanja nisu otkrila razlike u proizvodnji dopamina između bivših korisnika marihuane i ljudi koji nikada nisu bili redovni korisnici marihuane.
Detaljni rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Biological Psychiatry.
