Puno ljudi ni ne shvaća da ima problem sve dok ne postane toliko ozbiljan da ih ometa u obavljanju posla ili funkcioniranju kod kuće. Prema američkim podacima, ljudi s neliječenim hiperaktivnim poremećajem prosječno zarađuju 10 tisuća dolara manje od onih bez poremećaja na istom poslu, češće dobivaju otkaze i sami napuštaju poslove te imaju velike izglede da će se razvesti, objašnjava Steven Kurtz, direktor Centra za hiperaktivni poremećaj i poremećaje ponašanja u New York Cityju.
Otkrivanje simptoma
ADHD se uvijek prvo pojavljuje u djetinjstvu, ali s obzirom da poremećaj prije par desetljeća nije bio toliko poznat, vjerojatno nije ni dijagnosticiran. Iako većina djece s ADHD-om preraste stanje, simptomi najčešće nestanu za vrijeme puberteta, kod polovice se simptomi vrate i u odrasloj dobi. Promjene u životu, poput novog posla ili rođenja djeteta, mogu pogoršati stanje.
Ako imate problema sa završavanjem projekata, zaboravljanjem sastanaka ili se ne možete koncentrirati kad vam ljudi nešto govore, moguće je da imate ADHD. Ali simptomi su ponekad puno suptilniji. Naprimjer:
Impulzivno kupovanje Ljudi s ADHD-om teško kontroliraju impulse, pa možete potrošiti puno više od onoga što imate i upasti u financijske nevolje.
Problemi u komunikaciji Ako imate ADHD, skloniji ste prekidati druge u govoru i reći sve što vam je na pameti. 'To ponekad svi rade, ali ako imate ADHD, događa se stalno i utječe na odnose', kaže dr. Sarkis.
Nikad ništa ne stižete na vrijeme Sve odgađate do zadnje minute, imate problema sa završavanjem započetih stvari ili nešto započnete i nikada ne završite. 'S ADHD-om jako se teško motivirati da radite nešto što vam se ne da.'
Ako mislite da imate poremećaj hiperaktivnosti, vrijedilo bi popričati sa stručnjakom poput psihijatra ili psihologa.
Liječenje
Liječenje kod odraslih uglavnom je kombinacija lijekova i kognitivno-bihevioralne terapije. 'Istraživanja su pokazala da kombinacija djeluje bolje nego svaka posebno', ističe dr. Sarkis.
Kako će točno izgledati terapija ovisi o težini slučaja i je li stanje 'podebljano' depresijom ili anksioznošću. Ali često uključuje učenje izbijanja negativnih misli pozitivnom autosugestijom. Naprimjer, kad znate da ste u vremenskom škripcu sa zadatkom, govorite si 'Ja to mogu' umjesto 'Nikada neću stići'. Terapeut će s vama raditi na organizaciji vremena i drugim organizacijskim tehnikama kako biste bili produktivniji, objašnjava dr. Sarkis.
Vezani članci:
arti-201108190868006 arti-201108170280006
