banner

PRAVA DOZA

UZIMATE LI VITAMIN D ZBOG PANDEMIJE KORONAVIRUSA? Budite oprezni, ovo su znakovi da ste pretjerali

Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, posebno infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza

Mnogi ljudi odlučili su uvrstiti vitamin D u svoje kućne apoteke, a pogotovo u većim količinama od kada je krenula pandemija koronavirusa. Neke studije naglašavaju njegovu ključnu ulogu u potpori imunitetu kada je riječ o covidu-19. Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50 % populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, posebice tijekom zime i ako žive sjeverno od 35. paralele. Nedovoljne količine vitamina D mogu se korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom u tabletama, najčešće vitamina D3. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo skupine u kojih se bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D stoga predstavlja kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji doprinose imunosnom odgovoru. Održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi strategija je koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima.

Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, posebno infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Postoje dvije vrste vitamina D koje se mogu dodavati – D2 i D3. D2 je vrsta koja se prirodno nalazi u biljkama, dok D3 naš organizam stvara izlaganjem suncu. D3 je puno efikasniji u podizanju razine vitamina D u krvi, pa se on najčešće i preporučuje. No, nije baš svejedno koliko ćete ga dozirati.

‘PENZIĆI’ U SUSJEDSTVU BOLJE PROŠLI: Naši umirovljenici dobili mizerno povećanje mirovine, a oni u Srbiji? Puno više

“Sukladno hrvatskim smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule)”, navedeno je u preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U ljudi je glavni izvor vitamina D njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora, shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta. S dozama treba biti izuzetno oprezan jer pravilo ‘što više – to bolje’ kao kod recimo vitamina C, ovdje ne vrijedi, te zapravo može dovesti do sasvim suprotnog učinka te do toksičnosti. Ako konzumirate pretjeranu količinu, abnormalno će porasti razina kalcija u krvi, što može uzrokovati niz zdrastvenih problema.

Ovo su simptomi toksičnosti organizma vitaminom D:

1. Mučnina i gubitak apetita. Prevelike količine vitamina D u organizmu mogu dovesti do ovih stanja. Istraživanja pokazuju da je i u slučaju konstantnog povraćanja, najvjerovatnija dijagnoza predoziranje upravo ovim vitaminom.

2. Stalna žeđ. Ovo je jedan od čestih simptoma toksičnosti, koji ne smijete ignorirati ako uzimate vitamin D kroz dodatke prehrani. Ako pijete jednu čašu vode za drugom, posavjetujte se s liječnikom.

3. Povećani rizik od infekcije mokraćnog sustava. Ako idete na WC češće nego inače, trebali biste što prije provjeriti koliko vitamina D uzimate.

4. Bubrežni kamenac. Ako uzimate velike doze, vrlo je važno kontrolirati razinu kalcija u urinu, s obzirom da može povećavati rizik od bubrežnih kamenaca.

5. Predoziranje vitaminom D može oštetiti srce i krvne žile. Znanstvenici kažu kako pretjerano uzimanje ovog vitamina uzrokuje povećanje razine kalcija u krvi, što može dovesti od ozbiljnih posljedica, ukoliko se ne liječi. Tijekom vremena može doći od oštećenja srca. Ljudi s povišenom razinom vitamina D imaju 2,5 puta više šanse da im se pojavi aritmija.

PLINSKI BOJLER I NAPA UMALO UBILI DIJETE: Brza intervencija susjeda spasila mu je život; Policija dala važne savjete

Povratak na Net.hr