Australski znanstvenici razvijaju genetski modificirane biljke koje će sadržavati kemijske sastojke lijekova za liječenje bolesti poput karcinoma, dijabetesa, srčanih bolesti i HIV-a.
David Craik sa sveučilišta u Queenslandu i Marilyn Anderson sa sveučilišta La Trobe tvrde da bi 'bio-lijekovi' bili manje skupi i učinkovitiji te da bi imali manje nuspojava od farmaceutskih.
"U svom poslu bavimo se otkrivanjem peptida, mini proteina iz biljaka i nastojimo ih preoblikovati u lijekove iduće generacije", rekao je Craik za radio ABC.
"Imamo kemijski sastojak iz lijekova za liječenje karcinoma prostate koji možemo ubrizgati u, primjerice, sjemenke suncokreta, pa pacijenti oboljeli od te bolesti ne bi nužno morali oralno uzimati tablete ili kapsule. A ova bi metoda otvorila cijeli niz novih mogućnosti za isporuku lijekova", objasnio je.
Craik također kaže da bi primjena bio-lijekova mogla imati brojne prednosti za zemlje u razvoju. Očekivana životna dob u Tanzaniji danas je manja od 40 godina zbog brojnih stanovnika zaraženih HIV-om.
"A nije riječ o tomu da nemamo dobrih i učinkovitih lijekova za liječenje toga virusa, nego ih si ljudi ondje ne mogu priuštiti", objasnio je.
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti proizvesti biljku koja sadrži bio-lijek koji djeluje protiv virusa HIV-a i koja bi se mogla uzgajati u vrtovima. Od njih bi se mogao praviti čaj ili bi se mogli konzumirati plodovi.
"Teoretski, to bi predstavljalo revoluciju u liječenju HIV-a, osobito u Africi", kaže Craik.
"Ako teorija postane stvarnost, ljudi će u svojim vrtovima moći uzgajati vlastite lijekove. Prednost takvih bio-lijekova je da ih se neće trebati čuvati u hladnjacima, niti će ih pacijenti morati injektirati, a njihov transport bit će iznimno jednostavan", kaže Anderson.
Testiranja bio-lijekova na ljudima bi mogla početi za desetak godina, a znanstvenici kane započeti s lijekovima za karcinom i za bol.
