Svake godine najveći broj ljudi umre zbog srčanih problema. Oni ubijaju masovnije i od raka, respiratornih bolesti i Alzheimerove bolesti zajedno. Američka udruga za prevenciju srčanih bolesti (AHA) daje zato sve detaljnije smjernice za zaštitu srca.
'Većina rizičnih faktora za razvoj srčane bolesti su tihi, pa ako ne mjerite razinu tlaka i kolesterola u krvi nikad nećete shvatiti da imate problem,' kaže dr. JoAnne Foody, s Harvard Medical Schoola iz Bostona.
AHA preporučuje da prve testove ljudi naprave u dvadesetim godinama života. Krvni tlak treba mjeriti barem jednom u dvije godine. Težinu i indeks tjelesne mase te obim struka treba provjeriti barem jednom godišnje, dok se razina kolesterola treba mjeriti svakih pet godina. Tako bi to trebalo biti u dvadesetima, ali nakon što uđete u tridesete i sve se više približavate navršenih 45 godina za muškarce i 50 za žene, testovi trebaju biti učestaliji. Nakon što navrše 45 godina, testiranje količine glukoze u krvi, i za žene, i za muškarce, treba se provoditi svake treće godine.
Ako već imate simptome srčane bolesti, kao što su teško izvođenje svakodnevnih aktivnosti, neobičan zamor, tjeskobu, probleme s probavom i nedostatak daha, razgovarajte sa svojim liječnikom koji može preporučiti posebne testove i posjet kardiologu.
Simptomi srčanog udara
Klasični simptomi srčanog udara koji se javljaju kod muškaraca - bol u sredini prsa koja se širi na lijevu ruku i rame - može se javiti i kod žena. Međutim, žene češće imaju suptilnije simptome. Među njih spada loša probava, bol u leđima i vratu, pa čak i bol vilice, koji se posebno javljaju tijekom stresnih i napornih situacija. Ako osjetite simptome, odmah nazovite hitnu pomoć. Začudo, tek polovica žena je reklo da je zvanje hitne pomoći prvo što bi učinile ako misle da imaju srčani udar. To što predugo čekaju prije nego pozovu pomoć može biti jedan od razloga zašto su srčani udari kod žena fatalniji nego kod muškaraca.
Pružate li prvu pomoć osobi koja ima zastoj srca daleko ćete više dobra učiniti ako samo masirate srce i ne upuhujete zrak u usta. Vaše ruke su njihovo srce. Čim prestane s pritiskom na prsa zaustavlja se dotok krvi u mozak. Masiraju li samo srce, tvrde zagovornici nove metode, potencijalni spasioci ne moraju misliti o tome gadi li im se upuhivati zrak. Drugima će to pojednostaviti proceduru koju su kratko učili godinama ranije u auto školi i sad je se jedva sjećaju. Tako tvrde stručnjaci dodajući da ipak najveće štete rade oni koji ne pruže nikakvu pomoć. Standardno pružanje prve pomoći koje uključuje i upuhivanje zraka usta na usta i masiranje srca i dalje je najbolja metoda pri pomaganju vrlo maloj djeci te žrtvama utapanja i predoziranja narkoticima jer kod ovakvih slučajeva problemi s disanjem su vjerojatni uzrok zatajenja srca.
Vezani članci:
arti-201107010549006 arti-201109130277006