Tetanus je ozbiljna i potencijalno smrtonosna bolest uzrokovana bakterijom Clostridium tetani. Ova bakterija se često nalazi u tlu, prašini i životinjskom izmetu, a može preživjeti u okolišu godinama.
Iako je tetanus rijedak u razvijenim zemljama zahvaljujući široko rasprostranjenom cijepljenju, i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za necijepljene osobe.
Što je tetanus?
Tetanus je akutna infektivna bolest živčanog sustava uzrokovana toksinima koje proizvodi bakterija Clostridium tetani. Spore ove bakterije ulaze u tijelo kroz rane ili posjekotine, posebno duboke ubodne rane. Kada se nađu u anaerobnom okruženju, spore se aktiviraju i proizvode snažan neurotoksin koji uzrokuje karakteristične simptome tetanusa.
Srećom, tetanus je preventabilan putem cjepiva, koje se redovito preporučuje osobama svih dobnih skupina. Kako bi se održala zaštita, potrebno je primiti booster dozu svakih 10 godina ili nakon ozljede. Pravovremeno cijepljenje može značajno smanjiti rizik od ove opasne bolesti, piše Cleveland Clinic.
Simptomi tetanusa
Simptomi tetanusa obično se pojavljuju trećeg do 21. dana nakon infekcije, s prosječnim vremenom inkubacije od osam dana. Prvi znak je često ukočenost i grčenje mišića čeljusti, poznat kao "lockjaw" ili trizmus. Ovaj simptom može biti toliko izražen da osoba ne može otvoriti usta ili gutati.
Grčenje mišića čeljusti može biti izuzetno bolno i otežavati govor i hranjenje. Ovi grčevi mogu trajati nekoliko minuta i biti potaknuti i najmanjih podražajem poput zvuka, dodira ili svjetlosti. Kako bolest napreduje, grčevi se mogu proširiti na vrat, leđa i trbušne mišiće.
Osoba s tetanusom može doživjeti bolne kontrakcije mišića cijelog tijela. To može biti toliko snažno da uzrokuju lomove kostiju ili ozljede mišića. Pacijenti često opisuju osjećaj kao da im je cijelo tijelo "zakočeno" u bolnom položaju.
Poteškoće s gutanjem su još jedan čest simptom tetanusa. Ovo može dovesti do nakupljanja sline u ustima i potencijalnog gušenja. Problemi s gutanjem također otežavaju unos hrane i tekućine, što može dovesti do dehidracije i pothranjenosti.
Kada se javlja sumnja na tetanus?
Sumnja na tetanus javlja se u nekoliko situacija:
- Nakon ozljede: Ako osoba doživi duboku ranu, posebno onu kontaminiranu zemljom ili stranim tijelima, a nije primila cjepivo protiv tetanusa u posljednjih pet do deset godina.
- Kod novorođenčadi: Ako novorođenče pokazuje znakove ukočenosti ili poteškoća s hranjenjem, posebno ako je majka necijepljena ili je porod obavljen u nehigijenskim uvjetima.
- Kod intravenskih korisnika droga: Zbog povećanog rizika od kontaminiranih igala.
- Nakon opeklina ili smrzotina: Ove ozljede stvaraju idealno okruženje za rast bakterija tetanusa.
- Kod starijih osoba: Zbog slabljenja imuniteta s godinama, posebno ako nisu primili booster dozu cjepiva.
Što je tetanus cjepivo?
Tetanus cjepivo je biološki pripravak koji sadrži inaktivirani tetanus toksin (toksoid). Ovaj toksoid stimulira imunosni sustav na proizvodnju antitijela protiv tetanus toksina, bez izazivanja bolesti.
Cjepivo se obično daje u kombinaciji s cjepivima protiv drugih bolesti. Najčešće kombinacije su:
- DTaP: Za djecu mlađu od sedam godina, kombinira zaštitu protiv difterije, tetanusa i pertusisa (hripavca).
- Tdap: Za adolescente i odrasle, sadrži manje doze difterije i pertusisa komponenti.
- Td: Za odrasle, sadrži samo tetanus i difterija komponente.
Tetanus cjepivo je izuzetno učinkovito. Nakon primarne serije cijepljenja, gotovo 100 posto cijepljenih osoba razvije zaštitni nivo antitijela. Međutim, s vremenom razina antitijela opada, što je razlog za preporuku booster doza svakih 10 godina.
Kada se cijepiti protiv tetanusa?
Cijepljenje protiv tetanusa ključno je za prevenciju ove opasne bolesti. U Hrvatskoj se cijepljenje provodi prema sljedećem rasporedu:
- Primarna imunizacija: Djeca primaju tri doze cjepiva DTaP (difterija, tetanus, pertusis) u dobi od 2, 4 i 6 mjeseci.
- Docjepljivanje: Dodatne doze se daju u dobi od 15-18 mjeseci i 4-6 godina.
- Adolescenti: Jedna doza Tdap cjepiva daje se u dobi od 11-12 godina.
- Odrasli: Preporučuje se booster doza svakih 10 godina.
Cijepljenje nakon ozljede
Kada se osoba ozlijedi, posebno ako je rana duboka ili kontaminirana, važno je procijeniti status cijepljenja protiv tetanusa. Evo smjernica za cijepljenje nakon ozljede:
- Ako je prošlo manje od pet godina od posljednjeg cjepiva, nije potrebno dodatno cijepljenje.
- Ako je prošlo pet do deset godina od posljednjeg cjepiva, preporučuje se booster doza.
- Ako je prošlo više od deset godina ili je status cijepljenja nepoznat, potrebno je primiti booster dozu i potencijalno tetanus imunoglobulin (TIG).
- Za teške ili kontaminirane rane, ako je prošlo više od pet godina od posljednjeg cjepiva, preporučuje se booster doza.
- Osobe koje nikada nisu primile cjepivo protiv tetanusa trebaju započeti primarnu seriju cijepljenja i primiti TIG.
- Trudnice koje nisu cijepljene ili nemaju potpunu imunizaciju trebaju primiti Tdap cjepivo, bez obzira na vrijeme proteklo od posljednje doze tetanus-sadržavajućeg cjepiva.
Liječenje tetanusa
Ako dođe do infekcije tetanusom, liječenje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju i često hospitalizaciju u jedinici intenzivne njege. Liječenje uključuje:
- Tetanus imunoglobulin (TIG): Daje se za neutralizaciju cirkulirajućeg toksina.
- Antibiotici: Za borbu protiv bakterijske infekcije.
- Lijekovi za kontrolu mišićnih grčeva: Mogu uključivati sedative i mišićne relaksanse.
- Cjepivo protiv tetanusa: Daje se za stimulaciju proizvodnje antitijela.
- Potporna terapija: Uključuje održavanje dišnog puta, mehaničku ventilaciju ako je potrebno, i prehranu putem sonde.
- Agresivna njega rane: Uključuje čišćenje i debridman (uklanjanje mrtvog tkiva) rane.
Prevencija tetanusa
Prevencija tetanusa oslanja se na dva ključna faktora: cijepljenje i pravilnu njegu rana.
- Cijepljenje: Redovito cijepljenje prema preporučenom rasporedu je najučinkovitiji način prevencije tetanusa.
- Njega rana: Sve rane, čak i male ogrebotine, treba temeljito očistiti vodom i sapunom. Duboke ili prljave rane zahtijevaju medicinsku pažnju.
- Izbjegavanje rizičnih aktivnosti: Poseban oprez treba primijeniti pri radu s tlom, životinjama ili u područjima gdje postoji rizik od ozljeda.
- Edukacija: Važno je educirati javnost o važnosti cijepljenja i pravilne njege rana.
Tetanus je ozbiljna bolest koja se može spriječiti cijepljenjem. Redovito cijepljenje i pravovremena reakcija na ozljede ključni su za prevenciju ove potencijalno smrtonosne infekcije. Ako niste sigurni u svoj status cijepljenja ili imate pitanja o tetanusu, važno je konzultirati se s liječnikom. Zapamtite, bolje je spriječiti nego liječiti, posebno kada je riječ o bolesti opasnoj poput tetanusa.
POGLEDAJTE VIDEO: Dr. Google vam je dijagnosticirao srčani, moždani ili rak? Specijalist radiologije dao zlata vrijedan savjet
