Zapanjujući broj tinejdžera ima djelomični gubitak sluha – gotovo svaki peti – a problem je sve izraženiji u posljednjih nekoliko godina. Stručnjaci, stoga, upozoravaju mlade i njihove roditelje da smanje ton na digitalnim napravama.
I ovako neznatan gubitak sluha ipak može rezultirati problemima u školi, kao i potrebom za slušnim aparatima u poznijim godinama.
"Nadamo se da ćemo potaknuti ljude da budu oprezniji," rekao je autor studije dr. Gary Curhan iz bolnice Brigham and Women's u Bostonu.
Znanstvenici su analizirali podatke o mladima u dobi od 12 do 19 godina širom SAD-a. Uspoređujući nove s podacima između 1988. i 1994. godine, uvidjeli su 15 do 19,5-postotni porast oštećenja sluha. Za SAD to znači da 6,5 milijuna tinejdžera ima barem slabo oštećenje sluha.
Iako je većina oštećenja okarakterizirana kao 'slabo oštećenje', što znači da mladi ne mogu čuti zvukove u rasponu od 16 do 24 decibela, tj. zvukove šapta ili šuštanja lišća, ovo nije zanemarivo. Tinejdžeri možda ne mogu čuti ni kapanje vode niti kad im roditelji šapću i zažele laku noć. Osim toga, iako mogu dobro čuti sve samoglasnike, to nije slučaj i s izgovorom suglasnika kao što su t, k i s.
"Iako problemi s bukom nisu novost, zbog vrlo malih i praktičnih mp3 playera, mladi ljudi danas glazbu slušaju dvostruko duže nego prijašnje generacije", rekao je dr. Brian Fligor, audiolog iz Children's Hospitala u Bostonu.
Prethodni članci:
arti-201004270469006 arti-201002120619006
T.T.
