Sarkastični i razdražljivi ljudi izloženi su većem riziku od smrti, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Tennessee.
Naime, na analizi 2.300 ispitanika koji su preživjeli srčani udar i pokazivali neprijateljske osobine, poput sarkazma, cinizma, ogorčenosti, nestrpljenja ili razdražljivosti, dokazano je kako takve osobe imaju veći rizik od ponovljenog infarkta u sljedeće dvije godine.
Ljudi koji su neprijateljski nastrojeni prema drugima, manje se brinu o svome zdravlju i veća je vjerojatnost da puše, piju alkohol i loše se hrane, piše Daily Mail.
Osobine koje odaju neprijateljski karakter mjerene su na početku studije pomoću testa ličnosti, nakon čega su ispitanici praćeni tijekom iduća 24 mjeseca. Nakon toga znanstvenici su usporedili njihovu stopu preživljavanja s rezultatima testa osobnosti te se pokazalo da se negativan karakter može koristiti za predviđanje rizika od umiranja od ponovljenog srčanog udara.
Dakle, znanstvenici tvrde da karakter utječe na zdravlje srca. "Neprijateljski nastrojeni pojedinci imaju duže vrijeme zgrušavanja krvi, povišenu razinu adrenalina, kolesterola i triglicerida te povećanu reaktivnost srce. Ti poznati upalni čimbenici mogu inicirati probleme sa srcem i povećati rizik od smrti", ističu autori studije.
Optimizam je zdrav
Prijašnja istraživanja pokazala su da optimizam utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava jer, između ostalog, smanjuje hormone stresa, puls i krvni tlak. Ljudi s pozitivnim pogledom na život bolje jedu, više vježbaju i manje je vjerojatno da će piti i pušiti.
Uz to, znanstvenici vjeruju da nečije raspoloženje mijenja razinu štetnih i korisnih hormona u tijelu. Primjerice, optimizam smanjuje stres i hormone tjeskobe, poput adrenalina i kortizola, koji mogu opteretiti srce i povisiti krvni tlak.
"Negativnost je osobina ličnosti koja uključuje sarkazam, cinizam, ogorčenost, nestrpljivost ili razdražljivost. To se ne odnosi na jednokratne ili rijetke manifestacije tog raspoloženja, nego na ljude kod kojih je to način komunikacije s drugima. Znamo da preuzimanje kontrole nad životnim navikama poboljšava izglede bolesnika koji su preživjeli srčani udar, a naša studija sugerira da bi i promjena načina na koji reagiramo na svijet također mogla biti korisna", objasnila je autorica studija dr. Tracey Vitori.
