Trećina djece u Hrvatskoj prekomjerne su težine ili debela, a djeca u Bosni i Hercegovina na trećem mjestu u Europi po pretilosti, što je jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema u tim zemljama, upozorili su u subotu hrvatski i bosanskohercegovački stručnjaci na 2. Kongresu za debljinu koji se održava u Mostaru.
Po riječima ravnatelja KBC-a Rijeke prof. dr. Davora Štimca, koji je i predsjednik Europske asocijacije za gastroeneterologiju, endoskopiju i nutricionionizam (EAGEN) stalno je primjetan porast broja prekomjerno teške djece.
„U zadnjih 15-ak godina broj prekomjerno teške i debele djece u Hrvatskoj porastao je za 15 posto. Došli smo do alarmantnih podataka po kojima je gotovo svako treće dijete prekomjerno teško ili debelo. To je zabrinjavajuće“, rekao je Štimac na konferenciji za novinare. Po njegovim riječima istodobno je u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina taj trend zaustavljen kod odraslih zbog kampanja kojim se upozoravalo na štetnost prekomjerne težine.
U skoroj budućnosti Hrvati bi mogli biti 'deblji' upravo zbog debele djece
„Akcijama i raznim inicijativama doveli smo do toga da je dalje debljanje kod odraslih u 15 godina praktički zaustavljeno, a da je broj prekomjerno teških i debelih žena čak u zadnjih 15 godina u Hrvatskoj pao za 5 ili 6 posto za razliku od muškaraca gdje je taj broj minimalno porastao“, dodao je. Upozorio je, međutim, da bi u skoroj budućnosti Hrvati mogli biti 'deblji' upravo zbog porasta težine kod djece.
„Podatak da broj debele djece toliko raste govori da ovi rezultati koje smo postigli s odraslima će definitivno biti vrlo brzo neutralizirani. Već vjerovatno u nekoj sljedećoj analizi za desetak godina ćemo imati poražavajuće rezultate“, upozorio je hrvatski stručnjak.
Dekan Medicinskog fakulteta u Mostaru prof. dr. Milenko Bevanda ocijenio je da je pretilost, uz pušenje, postala najveća 'pošast i jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema'.
Posljedice prekomjerne težine
Po njegovim riječima prekomjernu težinu prati niz posljedica, od dijabetesa do problema u kardiovaskularnom, probavnom i muskulatorno-skeletnom sustavu.
Po njegovim riječima ključno je iz oblasti teorije u praksi stvoriti ambulante po uzoru na Hrvatsku gdje bi se mogli liječiti ljudi s prekomjernom težinom, ali posebno preventivno djelovati kod djece. Predsjednik Društva za debljinu BiH prof. dr. Fuad Pašić upozorio je da debljina skraćuje život i rizik je za brojne vezane bolesti.
„Životni vijek je kraći između 10 i 12 godina kod dvadesetogodišnjaka koji ima indeks tjelesne težine iznad 40 u odnosu na vršnjaka koji ima normalnu tjelesnu težinu“, pojasnio je dr. Pašić.
Po njemu ključno je početi kampanju među djecom u predškolskom i školskom uzrastu kako bi se promovirao zdrav život.
