U ljetnim mjesecima, zbog visokih temperatura, postoji veća opasnost od dehidracije, ukoliko u sebe ne unosite dovoljno tekućine.
Kada osjetite jaku žeđ, tijelo vam je već blago dehidriralo, dok u trenutku neutažive žeđi te simptoma poput suhog grla i vrtoglavice, može biti riječ i ozbiljnijim problemima.
Zato, da bi tijelo ostalo hidrirano, potrebno je unositi dovoljno tekućine s obzirom na vašu težinu, baš kako je navedeno u tablici u nastavku.
No, nekad, čak kada i vodimo računa o količini tekućine koju unosimo, neutaživa žeđ može biti znak da se radi o nekim ozbiljnijim problemima.
Jedan od njih je zasigurno i dijabetes, najrasprostranjenija bolest današnjice.
Stalan osjećaj žeđi koji se javlja jer organizam treba veće količine tekućine da bi mogao razgraditi šećer, jedan je od glavnih simptoma dijabetesa, a s obzirom na to da osobe koje boluju od dijabetesa često mokre, dolazi do dehidracije koja opet vodi do potrebe za tekućinom.
Bolest bubrega
Dehidracija može nastupiti i uslijed proljeva, bolesti bubrega i drugih zdravstvenih stanja.
Svaki dan, bubrezi filtriraju oko 120-150 litra tekućine. Od njih se otprilike 1 do 2 litre uklanjaju iz tijela u obliku urina, a 198 se oporavlja krvotokom. Voda je bitna za funkcioniranje bubrega.
Kako ne unašanje dovoljno vode utječe na bubrege
Ako bubrezi ne funkcioniraju ispravno, otpad i višak tekućine mogu se nakupiti unutar tijela. Kronična bolest bubrega može dovesti do zatajenja bubrega, pri čemu organi prestanu raditi, a potrebna je i dijaliza ili transplantacija bubrega.
