Tijekom istraživanja kojeg je proveo Journal of Environmental Health, istraživači su pregledali 76 limuna prikupljenih iz 21 restorana koje su posjetili 43 puta. Utvrdili su kako čak 70 posto kriškica limuna sadrži mikroorganizme.
Uzorke bi uzeli čim bi piće bilo posluženo dakle prije ispijanja ili nekog drugog fizičkog kontakta. O porijeklu mikroba znanstvenici su mogli samo nagađati.
'Iako je poznato da limun ima neka antibakterijska svojstva, rezultati su pokazali da širok spektar mikroorganizama može opstati čak i na narezanom limunu. Vlasnici restorana i kafića bi trebali biti svesni da zajedno s limunom u čašu stavljaju potencijalno patogene mikroorganizme', navodi se u studiji.
Philip Tierno, profesor mikrobiologije i patologije na NYU Langone Medical Center, proveo je desetke sličnih istraživanja. Otkrio je kako je čak polovica limunovih kriškica zagađena ljudskim fekalijama zbog direktnog dodira i diranja prstima. Zabilježeno je, naime, kako mnogi rade u nehigijenskim uvjetima, a osim toga u doticaju su s drugim namirnicama ili su prali čaše, a nakon toga dirali hranu i limun bez rukavica i bez da su prethodno oprali ruke.
Na limun se mogu prenijeti bakterije i ukoliko se ne operu ruke nakon odlaska na zahod, kihanjem, ili kašljanjem. Tierno kaže kako postoji mogućnost da se konzument zbog toga razboli, ali tvrdi da ne postoji veliki rizik.
Slični mikrobi nađeni su i u posudicama za sol, papar, ulje i kečap te na priboru za jelo.
