Hrvatska je s prosječnim dnevnim unosom soli od 15 grama treća u Europi, iza Turske i Mađarske. Unosimo tri puta više soli od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pa smo zbog toga u samom svjetskom vrhu po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, upozorio je Varga na konferenciji na novinare.
Cilj nedavno prihvaćenog strateškog plana postupno je smanjivanje dnevnog unosa soli do 2025. na 5 grama, u skladu s preporukama WHO-a.
Ministar je upozorio na povezanost prekomjernog unosa soli s porastom krvnog tlaka i broja kardiovaskularnih bolesti, te istaknuo milijunske uštede u zdravstvenom sustavu koje bi bilo moguće ostvariti smanjivanjem tog unosa.
"Riječ je o 30 milijuna eura potencijalne uštede, što bi se moglo preusmjeriti na nabavu novih lijekova", istaknuo je Varga i pozvao građane da prestanu dosoljavati hranu i obrate pažnju na deklaracije o gramaži soli u kupljenim prehrambenim proizvodima.
Apelirao je i na ugostitelje da uklone soljenke sa stolova, kako se ne bi dosoljavala već posoljena hrana.
Kao važan dio strateškog plana naveo je suradnju s industrijom hrane, pogotovo na području brze prehrane, te suradnju sa školama i vrtićima, kako se djecu od malih nogu ne bi navikavalo na slanu hranu.
U sklopu strateškog plana napravljena je analiza svih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) od početka iduće godine zelenom etiketom "Živjeti zdravo" označavat će se namirnice s dopuštenim nutritivnim vrijednostima.
Apel će biti upućen i na lokalnoj razini, budući da pokazatelji HZJZ-a govore da se u nekim županijama konzumira izrazito slana hrana. Po unosu soli najgora je Ličko-senjska županija, u kojoj se procjenjuje da 30 posto ljudi soli hranu prije nego je počne konzumirati.
Cilj je da tvorničke menze, škole i vrtići nude hranu s manje soli, šećera i masnoća, a restorani menije s oznakama "Živjeti zdravo", poručio je Varga.
Strateški plan za redukciju unosa soli u hrani u Hrvatskoj od 2015. do 2019. prihvaćen je 9. listopada na regionalnoj konferenciji o smanjenju unosa soli u Vukovaru, samo tri tjedna nakon što je WHO donio Akcijski plan za hranu i prehranu 2014.-2020.
Voditelj Programa za prehranu, fizičku aktivnost i debljinu Europskog ureda WHO-aJoao Breda pozdravio je to što je Hrvatska prepoznala zdravstveni problem prekomjernog unosa soli i poduzela mjere koje će uspostaviti nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima, u čemu ima punu potporu WHO-a.
Visok unos soli povezan je s visokom pojavnošću kardiovaskularnih bolesti. Unos soli u Europi dosta je visok, pa mjerama koje poduzima Hrvatska spašavamo živote i novac, poručio je Breda.
