Usporedi li se s običnim rastezanjem pod vodstvom fizioterapeuta, joga nema nikakve dodatne koristi za mentalno zdravlje. Obje vrste tjelovježbe jednako dobro liječe fizičke simptome boli kralježnice – i to je to.
Istraživači nisu mogli uočiti nikakvo mentalno poboljšanje koje bi povezali upravo s vježbanjem joge.
Zbog toga što sve veći broj slavnih osoba tvrdi da svoju liniju zahvaljuje satovima joge, ova modernizirana indijska tehnika je postala jedno od najpopularnijih oblika rekreativnog vježbanja.
Polaznici satova tvrde da uz tjelovježbu dobiju i duhovno čišćenje, jer je ipak riječ o tehnici čiji su korijeni u spiritualističkim vjerovanjima drevnih Indijaca. Međutim, studija je pokazala da joga uklanja bol u leđima jednako kao i obično rastezanje, i ništa više.
Konkretno istraživanje
To znači da bilo kakvo mentalno poboljšanje nastaje zbog samog rastezanja, zaključili su znanstvenici iz Group Health Research Institute u Seattleu, nakon što su pregledali 228 odraslih osoba s kroničnim bolovima u donjem dijelu leđa.
Neki od njih su odlazili na tjedne sate joge (viniyoga), a drugi na satove rastezanja s fizioterapeutom. Sudionicima istraživanja mjerili su osjećaj boli u leđima nakon šest i 12 tjedana, te nakon šest mjeseci vježbanja. Tri mjeseca nakon što su prestali s vježbanjem poboljšanje na leđima bilo je kod svih vrlo slično.
Karen Sherman, koja je vodila istraživanje, kaže: 'Očekivali smo da će se bol u leđima brže smiriti kod polaznika satova joge nego kod onih koji su se rastezali, tako da su nas rezultati iznenadili. Pokazalo se da joga koristi uglavnom zbog vježbi istezanja i jačanja mišića, baš kao i klasično rastezanje.'
Satove rastezanja vodili su obučeni fizioterapeuti, dok su satove joge vodili instruktori s više od 500 sati prakse.
Izvorni smisao joge
Treba napomenuti da izvorna sanskrtska riječ za 'jogu' može značiti sjediniti ili zajedno upregnuti ili ujarmiti, zauzdati ili kontrolirati. Za hinduiste joga predstavlja tehniku ili disciplinu koja vodi do sjedinjenja s vrhovnom natprirodnom silom ili duhom. Opisuje se kao naprezanje sve snage tijela, uma i duše prema Bogu. Joga je od svog nastanka do današnjih dana bila i ostala sastavni dio istočnjačkih religija, a danas je naročito prisutna u hinduizmu, jainizmu i budizmu. Neki koji se bave jogom vjeruju da je ona put do mokše, ili oslobođenja, sjedinjenjem s nekim sveprisutnim duhom. Polaznici modernih satova joge ovo uglavnom nemaju na umu.
Vezani članci:
arti-201109190276006 arti-201106240785006
