Ubrzan puls pri mirovanju – izmjeren nakon što ste prestali s aktivnostima barem pet minuta – može čak utrostručiti šanse od prerane smrti, pokazuje novo istraživanje danskih znanstvenika.
Iako se puls, izmjeren u mirovanju, od 60 do 100 otkucaja u minuti smatra normalnim, studije su pokazale da se rizik od prerane smrti mijenja i unutar ovog raspona. Više otkucaja u minuti povezano je s mogućom preranom smrti, tvrde znanstvenici.
Puls izmjeren pri mirovanju između 51 do 80 otkucaja u minuti povezan je s 40 do 50 posto povećanim rizikom od prerane smrti u usporedbi s onima koji imaju 50 i manje otkucaja u minuti. Puls od 81 do 90 otkucaja u minuti udvostručuje rizik od prerane smrti, a onaj više od 90 otkucaja u minuti utrostručuje.
Prijašnja istraživanja su ustanovila da sredovječni ljudi s ubrzanim pulsom vjerojatnije umiru od srčanih bolesti.
Redovna tjelovježba uglavnom rezultira sporijim pulsom u mirovanju, no nova studija je otkrila da su u slučaju da ipak imaju ubrzani puls ugroženi i oni čija je tjelesna kondicija iznadprosječna, upozoravaju autori studije.
Danski znanstvenici mjerili su puls oko 3.000 sredovječnih muškaraca koje su o zdravstvenim navikama intervjuirali 1971. godine. U razdoblju od 1985. do 1986. još su jednom pregledani te su im opet mjerili puls.
Šesnaest godina kasnije pregledavajući državne podatke istražili su tko je od njih još živ. Gotovo 40 posto umrlo je do 2001. godine, piše u medicinskom časopisu Heart. Rezultat je pokazao da su oni s najbržim pulsom imali i najveći rizik od prerane smrti, bez obzira na tjelesnu kondiciju.
Izračunali su da za svakih 10 do 22 dodatnih srčanih otkucaja u minuti mirovanja rizik od prerane smrti raste za 16 posto.
Zaključili su da ubrzani puls u mirovanju nije tek pokazatelj loše kondicije, nego je sam po sebi faktor rizika.
Liječnici preporučuju da poduzmete mjere prevencije, a to su prije svega dobra tjelesna kondicija, uravnotežena prehrana i nepušenje.
