Istraživači tvrde da prekovremeni rad kod tisuća i tisuća marljivih zaposlenika izaziva srčane i moždane udare. Ovo upozorenje dolazi nakon pomne analize 12 istraživanja koja su se provodila još od 1958. godine, a koja su obuhvaćala ispitivanje i promatranje 22 tisuće ljudi iz svih krajeva svijeta.
Ova analiza, koju su proveli znanstvenici s finskog Instituta za zaštitu zdravlja, potvrdila je kako su oni zaposlenici čiji su radni dani bili dulji od tradicionalnih 40, dakle osam sati dnevno, do 80 posto bili izloženiji nekoj bolesti srca.
Voditeljica istraživanja Marianna Virtanen kazala je kako se ti efekti mogu pripisati i 'produljenoj izloženosti stresu'. Ostali uzroci, odnosno 'okidači' mogu biti loše prehrambene navike i nedostatak vježbanja zbog ograničenog slobodnog vremena.
Godine 2009. isti je tim znanstvenika ustvrdio kako prekovremeni rad može biti i uzročnik demencije kasnije u životu. Sredovječni radnici koji su tjedno imali 55 ili više ostvarenih radnih sati, u usporedbi s onima koji su radili propisanih 40 sati, imali su lošiju funkciju mozga, ostvarivali su niže rezultate na testovima inteligencije, a pogoršanje se osjetilo i u kratkoročnom pamćenju i igri memoriranja riječi.
Istraživanje je također pokazalo da se najviše radi u Europi gdje zaposlena odrasla osoba tjedno u prosjeku ostvari 42.7 radnih sati. U Njemačkoj je u prosjeku zabilježena brojka od 42 radna sata, dok Danci u prosjeku rade 39.1 sat tjedno.
