Uvođenje novih namirnica u djetetovu prehranu tijekom prve godine života te postepeno zamjenjivanje mliječnih obroka s konkretnim obrocima moralo bi i za dijete i za majku proteći bez dodatnih stresova i poteškoća. Kako bi to doista i bilo tako, nadasve je važno pomno pratiti savjete i preporuke koje daje pedijatar.
Većina pedijatra smatra da se s postepenim odvikavanjem djeteta od sisanja, odnosno s uvođenjem novih namirnica u svakodnevnu prehranu, mora započeti između četvrtog i šestog mjeseca djetetova života. Uloga namirnica različitih od majčinog ili umjetnog mlijeka sastoji se u tome da one uz mlijeko mogu bolje zadovoljiti sve prehrambene potrebe djeteta koje je sada u fazi intenzivnog rasta.
Zamjenske namirnice moraju se uvoditi postepeno tijekom cijele prve godine života, kada bi dijete moralo već konzumirati sve one obroke koje jedu i ostali ukućani. Djeca koja suviše brzo i naglo prestaju biti dojena, mogu patiti od pojedinih prehrambenih nedostataka jer mlijeko znatno više podmiruje nutritivne potrebe djeteta u tom trenutku u odnosu na pojedine gotove ili pripremljene obroke dječje hrane. Druga opasnost kod naglog odvikavanja koje je zapravo djetetu nametnuto krije se u iznenadnim pojavama alimentarnih (prehrambenih) alergija.
(FOTO: Thinkstock)
Prve krute namirnice koje se daju djetetu tijekom prvih mjeseci njegova života moraju biti lako probavljive i ne bi smjele u djeteta izazvati nikakve oblike preosjetljivosti. Pedijatri se uglavnom slažu da bi prvi kruti obrok djeteta morala biti riža u obliku kreme pomiješana s majčinim ili umjetnim mlijekom, a poželjno je početi odmah davati ovako pripremljen "obrok" malom žličicom. Nakon toga, nastavlja se s pasiranim voćem i povrćem (krumpir). Trebalo bi barem do šestog mjeseca života izbjegavati ono voće i povrće koje je potencijalni alergen. Od voća su to u prvom redu jagode, a od povrća to su špinat i blitva jer sadrže znatnu količinu nitrata. U tom osjetljivom razdoblju ne preporuča se koristiti med kao zaslađivač.
Nakon uvođenja pasiranog voća i povrća u prehranu djeteta postepeno se počinje uvoditi meso. Za početak dovoljno je primijeniti jednu vrstu mesa, najbolje nemasno bijelo meso ili meso s krila pileta. Meso mora biti u obliku pirea, dobro homogenizirano ili pak usitnjeno na male komadiće. Treba napomenuti da u dječju hranu nikako ne smijemo dodavati puno soli. Bolje je djetetu dati potpuno neslan obrok, jer potreban natrijev klorid dobiva iz samih namirnica. Suvišak soli u obroku može kod tako malog djeteta izazvati dehidraciju.
Namirnice životinjskog podrijetla koje predstavljaju potencijalne alergene, poput jaja, riba, sireva te žitarice (pšenica, ječam, zob) i proizvodi od žita bogati glutenom, mogu se dati djetetu nakon navršenog sedmog mjeseca života kako bi se uvećala količina i raznolikost svakodnevnih obroka. Razne začine i začinsko bilje ne bi trebalo koristiti tijekom ovog osjetljivog razdoblja djetetova života, jer tako priređena hrana može uzrokovati nadražaj probavnog sustava djeteta i dovesti do pojave proljeva.
Svakako je potrebno nove namirnice uvoditi u prehranu jednu po jednu. Na taj se način može promptno djelovati i točno utvrditi uzrok eventualnih reakcija nepodnošljivosti ili preosjetljivosti u djeteta. Preporuča se majkama da vode svojevrstan dnevnik hranjenja djeteta i da s uvođenjem svake nove namirnice u jelovnik pomno prate sve reakcije i simptome svoga mališana. Tako se primjerice utvrdilo da kod neke djece nakon što pojedu jaje ili komadić banane dolazi do želučanih smetnji i pojave simptoma sličnih prehladi.
Kod pojave reakcija preosjetljivosti savjetuje se i izbjegavanje upotrebe kravljeg mlijeka do kraja prve godine života zbog posebnog utjecaja na crijevnu mikrofloru. Djetetu se, u tim slučajevima, kao zamjena za majčino mlijeko može dati umjetno mlijeko, a danas se sve više preporuča upotreba sojinog i rižinog mlijeka.
I konačno, sami smo svjedoci sve većeg prodora novih proizvoda koji nam do nedavno nisu bili dostupni. Mnogi od tih proizvoda nalaze put do naših domaćinstava, radnih mjesta i ustanova koje se brinu o dječici dok smo mi na poslu.
Nove namirnice i proizvodi nam donose nove okuse i mijenjaju postepeno naše dosadašnje prehrambene navike. Nadasve je stoga važno poznavati sastave tih namirnica, pratiti najnovije trendove, ali i držati se osnovnog pravila o zdravstveno i nutricionistički prihvatljivim obrocima za sve, a posebno za one koje su u osjetljivom i najranjivijem razdoblju života. Tu svakako spadaju trudnice, dojilje i djeca u prvim godinama života. Pravilna, raznovrsna i ukusna prehrana zalog je zdravlja i vitalnosti tijekom cijelog života.
Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
