Je li 'pet sekundi na podu' kritična granica koja razdvaja jestiv zalogaj od slučajnog trovanja hranom? To ovisi o tome koliko bakterija hrana može pokupiti i koliko je prljav pod, piše CNN.
Istraživanje provedeno 2003. godine pokazalo je kako 70 posto žena i 56 posto muških ispitanika pojede hranu koja je pala na pod vodeći se pravilom 'pet sekundi'.
Koliko bakterija hrana pokupi?
Godine 2007. u laboratoriju na Sveučilištu Clemson provedeno je istraživanje kako bi se utvrdilo koliko je doista vremena potrebno da hrana koja je pala na pod postane kontaminirana. Znanstvenici su 'zarazili' pločicu, tepih i drvo salmonelom. Pet minuta nakon toga stavili su na te površine krišku kruha i ostavili ih pet, 30 i 60 sekundi, a zatim izmjerili količinu bakterija koja je prenesena na hranu. Postupak su ponovili nakon što su bakterije bile na površinama dva, četiri, osam i 24 sata.
Ispostavilo se da vrijeme koje je hrana provela na kontaminiranoj površini ne igra toliko važnu ulogu kao količina kontaminacije te površine.
Ispostavilo se i da je hrana pokupljena s tepiha sigurnija u odnosu na onu koja je pala na pločice ili drvenu površinu. Istraživanje je pokazalo kako je hrana s tepiha pokupila samo 1 posto bakterija. No, s pločica ili drveta je pokupila 48 do 70 posto bakterija.
Treba li pojesti hranu s poda?
Određene vrste bakterija su izuzetno zarazne i dovoljna je samo mala količina da biste se razboljeli. Primjerice E. coli može uzrokovati tešku bolest i smrt osoba s kompromitiranim imunološkim sustavom. No, šansa da se te bakterije nalaze na većini površina je vrlo niska.
To se ne odnosi samo na hranu koja je pala na pod nego i na sirove namirnice i vlažne površine što je idealno područje za razmnožavanje bakterija koje se prenose rukama, kihanjem, kašljanjem...
Dakle, kada vam sljedeći put komadić hrane padne na pod, možete ga pojesti bez bojazni da se razbolite.
