Skolioza znači odstupanje od normalne zakrivljenosti kralježnice, točnije, to je stanje kada postoji pojačana postranična zakrivljenost dijelova kralježnice, najčešće i uz prisutnu posljedičnu rotaciju kralježaka, a koja u velikom broju progredira ukoliko se ne započne s adekvatnom terapijom. Najčešće se javlja u pretpubertetu i pubertetu i to uglavnom kod djevojčica, iako je pojava moguća i kod dječaka.
U istraživanju koje je provela ReAktiva d.o.o., zagrebački terapijski centar koji se bavi neurološkom i ortopedskom rehabilitacijom, sudjelovalo je 130 ispitanika – roditelja - koji su ispunjavali anketu preko web servisa. Dobna struktura djece, na koju se anketa odnosila, bila je sljedeća: 45% muška djeca 55% ženska djeca
Što je skolioza?
Poznavanje skolioze potvrđeno je u visokom postotku od 84% ispitanika. Pri tom je skolioza prepoznata i opisana kao bolest kralježnice ili krivina kralježnice.
Podrobnijim opisom skolioza je određena kao postranično krivljenje prilikom sjedenja (formiranje slova S, 60%), zatim stanje pogrbljenog držanja (20%), te pogrbljeno držanje i krivljenje u stranu prilikom sjedenja (formiranje slova S, 20%). Prateći simptomi i zdravstveni problemi neizostavni su uslijed krivljenja kralježnice a njihov intenzitet i oblik ovisi o stupnju skolioze. Ispitanici su naveli bolove u stopalima (55%) kao najčešće simptome dok njih 30% kao zdravstveni problem navodi otežano disanje, a manji postotak primijetio je i poremećaj koncentracije.
Primjećujemo li držanje tijela djeteta?
S obzirom da je na roditeljima da primijete mogućnost razvitka skolioze kod djeteta te ocijene ozbiljnost situacija kada se dijete žali na neke od popratnih simptoma, njihova se percepcija ocjenjivala na ljestvici od jedan do pet pri čemu je jedan skoro neprimjetno loše držanje a pet jako izraženo loše držanje.
Većina ispitanika (3/4) ocijenila je ozbiljnost nepravilnog držanja od umjereno prema jako izraženo, a samo 1/4 je ocijenila to loše držanje skoro neprimjetnim do blagim. Roditeljima je ponuđeno da opišu nepravilno držanje svog djeteta, u smislu pogrbljenog ili isuviše ravnog držanja ili naginjanja na jednu stranu. Više od polovice se izjasnila da je to pogrbljeno držanje, a nešto manje njih da je to naginjanje na jednu stranu.
Ozbiljnost stanja roditelji su ocijenili kao umjereno loše držanje (58%) i jako loše držanje (22%), dok ih 18% nije primijetilo loše posljedice i stoga nisu potražili dodatnu pomoć.
Nakon što su ocijenili nepravilnost u držanju tijela većina roditelja je poduzela određene korake za rješavanje problema ili ublažavanja stanja u smislu odlaska k liječniku, uključivanje u neki oblik sporta. Međutim gotovo petina roditelja nije poduzimala nikakve aktivnosti.
Aktivnost, neaktivnost i posljedice
Pohvalno je da većina djece (60%) sudjeluje u nekom obliku školske ili izvanškolske sportske aktivnosti u obliku sporta kao što su košarka, nogomet, trčanje, jahanje, plivanje, i sl. Unatoč tome, ukupna količina vremena koja se provodi u sjedećem položaju ne ide u prilog općem zdravlju kralježnice. Djeca koja idu u školu, osim što sjede u školi, i doma provode određeno vrijeme u sjedećem položaju, najčešće za računalom, bilo da je to nužno radi izvršavanja školskih zadataka ili radi ispunjavanja slobodnog vremena. Prema rezultatima njih 29% provede dva sata, 29% ih provede tri sata, a njih 24% provede četiri sata i više u sjedećem položaju. To su uglavnom djeca starije dobne skupine. Očekivano je da će dijete uslijed dugotrajnog sjedenja u školi i doma osjećati bolove u leđima. Njih 21% je odgovorilo da se dijete nikad ne žali na bolove u leđima, njih 19% rijetko, dok njih 52% ponekad. Djeca koja se ponekad žale na bolove u leđima u prosjeku provedu tri sata i više u sjedećem položaju. Postotak djece (4%) koji se neprestano žali na bolove u leđima sjedi u prosjeku četiri sata i stoga su svi proveli savjetovanje s liječnikom ili odgovarajućim specijalistom.
Zaključak
Relativno dobro poznavanje pojma i posljedica skolioze ukazuje na visoku prisutnost skolioze kod djece i problema funkcionalnosti kralježnice uopće. Veliki postotak roditelja je primijetio nepravilno držanje kod svog djeteta, najviše u obliku pogrbljenosti ili postraničnog iskrivljenja. Ovisno o procjeni ozbiljnosti stanja roditelji su potražili pomoć unutar zdravstvenog sustava pri čemu se rijetko odlučuju za radikalna rješenja poput operativnog zahvata.
Stručni voditelj istraživanja: Mirjana Ožegović, bacc.physio., voditeljica centra ReAktiva
Vezani članci:
arti-201108040617006 arti-201108180466006 arti-201107010553006
