Čovjek koji je prvi razvio testove za virus SARS jedan od glavnih svjetskih stručnjaka za koronavirus. On je siguran da je zaraza došla iz Kine, ali ne s 'mokrih' tržnica, već iz - uzgoja.
Christian Drosten pozdravlja suprugu i dvogodišnjeg sina kod svoje zgrade, sjeda na bicikl i odlazi na posao u sveučilišnu bolnicu. Iako to zvuči kao prizor iz normalne svakodnevice, to definitivno nije slučaj, piše Science Mag.
Njegova je supruga izvela sina u šetnju, a ne u vrtić koji je zatvoren. Ulice Berlina su poluprazne, većina trgovina zatvorena, a ljudi hodaju s maskama. Drosten je najugledniji njemački virolog koji proučava egzotične viruse, ali sada jedan od tih patogena ubija pacijente u obližnjoj bolnici.
Umjesto da stotine studenata podučava virologiji, Drosten se sada obraća tisućama zabrinutih Nijemaca. Dva puta tjedno oko 10 sati ujutro na radijskoj stanici NDR odgovara na pitanja o cjepivima, respiratorima, zatvorenim školama, zaštitnim maskama i sličnom. Podcast se zove 'Coronavirus Update', a zbog njega je Drosten postao glas pandemije u Njemačkoj. Više od milijun ljudi redovito 'downloada' njegovu emisiju koja je u kratkom roku postala najpopularniji podcast u državi, piše Science Mag.
Odlične komunikacijske vještine
Drosten, kojeg nazivaju i "papom koronavirusa", postao je junak nacije, a jedan je od najvećih svjetskih stručnjaka za koronaviruse. "Mnogi ljudi ne razumiju sve o čemu govori, ali utješno je slušati nekoga tko objašnjava što se događa", tvrdi profesor novinarstva Holger Wormer.
Christian Drosten, director of the Institute of Virology at Berlin's Charite hospital, gives a press conference in Berlin on March 26, 2020, to comment the spread of the novel coronavirus in the country., Image: 509810902, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Michael Kappeler / AFP / Profimedia
Cijeni ga se zbog smirenog i obzirnog stila komunikacije, zbog čega ga je Njemačka znanstvena zaklada nagradila nagradom za izvanrednu komunikaciju o znanosti tijekom pandemije koronavirusa. U prošlosti je radio na istraživanju SARS-a i MERS-a, a njegov je laboratorij razvio prvi test na koronavirus. Savjetovao je i kancelarku Angelu Merkel i ministra zdravlja Jensa Spahna.
Ipak, Drostenove kolege uvjerene su da on ne traži pozornost, a i sam je priznao da nikada ne bi preuzeo tako važnu ulogu da nije većinu života proveo u proučavanju koronavirusa.
Iskustvo s koronavirusima
Njegovo istraživanje koronavirusa počelo je u ožujku 2003. kada je 32-godišnji liječnik Leong Hoe Nam iz Singapura izveden iz aviona u Frankfurtu i smješten u tamošnju sveučilišnu kliniku. Leong je imao simptome SARS-a, nove respiratorne bolesti koja se tada brzo širila Azijom.
Nakon što su znanstvenici uzgojili virus u laboratoriju, upravo je Drosten iskoristio svoju metodu da identificira dotad nepoznati virus. Ubrzo je shvatio da se radi o novom koronavirusu koji može biti smrtonosan. Naime, SARS je ubio deset posto od gotovo 8000 zaraženih pacijenata u 30 zemalja prije nego što je iskorijenjen. Drosten je razvio prvi dijagnostički test i zaradio međunarodno priznanje.
Sa samo 35 godina došao je na čelo instituta za virologiju, a njegovi istraživački interesi bili su savršena priprema za COVID-19. Počeo je proučavati evoluciju virusa i tražiti primjere razvoja životinjskih virusa u ljudima. U jednoj takvoj studiji njegov je tim otkrio da zaušnjake uzrokuje paramiksovirus koji prelazi sa šišmiša na čovjeka.
Profimedia
Znanstvenici su otkrili dva nova koronavirusa nakon SARS-a koji su uzrokovali običnu prehladu, a 2012. pojavio se MERS koji je imao teže simptome poput upale pluća. Drosten je bio zaintrigiran i proučavao je zaraženog 73-godišnjaka iz Abu Dhabija koji se brinuo o trkaćoj devi prije nego što je obolio i naposljetku preminuo.
Saudijska Arabija imala je najviše slučajeva MERS-a i višemilijunsku industriju utrka deva, a tamošnje vlasti su u početku odbacivale svaku povezanost virusa s tim životinjama. Ipak, Drosten i njegov tim ubrzo su potvrdili sumnje, a otkrili su i da je jedan češći koronavirus potekao od deva. Tada su upozorili da bi MERS mogao imati slične posljedice kao SARS koji je potekao od šišmiša i evoluirao u ljudsku bolest. Životinjski koronavirusi predstavljali su posebnu prijetnju za izbijanje pandemije.
Širenje SARS-CoV-2
Kada su se nedavno pojavile prve glasine o novom koronavirusu u Kini, Drosten je bio spreman. Zajedno s kolegom Victorom Cormanom nagađao je kako bi taj virus sličan SARS-u mogao izgledati da bi stvorili test. Kada su kineski znanstvenici 10. siječnja objavili genom novog virusa iz Wuhana, Corman je iskoristio tzv. primere koji najbolje odgovaraju virusnom slijedu i gotovo odmah pripremio dijagnostički test.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je njegov protokol 13. siječnja, čime su omogućili da zemlje diljem svijeta same naprave svoj test i otkriju nove slučajeve zaraze. Drosten je predvidio da će test pomoći znanstvenicima da shvate prenosi li se virus s čovjeka na čovjeka. Tri i pol mjeseca kasnije, virus se proširio u sve dijelove svijeta, a od njega je smrtno stradalo više od 200.000 ljudi.
Unatoč tome što je 17 godina proučavao koronaviruse, Drosten tvrdi da ga je ovakav razvoj događaja iznenadio. "Nisam mislio da će se SARS ovako vratiti, kao virus koji je smrtonosniji i puno lakše prenosiv. Mogu se inficirati stanice gornjih dišnih puteva pa se virusne čestice izbacuju kašljem, a baš poput gripe može se proširiti i prije nego što se pojave simptomi, što je prilično nevjerojatno", rekao je znanstvenik.
Kao jedan od ključnih razloga brzog širenja SARS-CoV-2 vidi šiljak, protein koji sjedi na površini virusa zbog čega sliči na krunu kada se promatra pod mikroskopom. Šiljati protein se zakači za receptor u ljudskim stanicama, ali prije nego što uđe u stanicu, dio proteina mora se rascijepiti. Protein šiljaka SARS-CoV-2 evoluirao je tako da se cijepa lakše od istih proteina u drugim koronavirusima, čime se može objasniti njegovo brzo širenje iz stanice u stanicu.
Profimedia
Drosten je još u siječnju počeo upozoravati na novi virus u svojim televizijskim intervjuima, ali smatrao je da tada novinari nisu dobro dočarali potencijalnu prijetnju. Tvrdi da je neke od njih kasnije osobno nazvao da bi im rekao da su pogrešno protumačili njegova objašnjenja. Kada ga je producent s radijske stanice NDR nazvao u veljači i pitao bi li svakog dana odgovarao na pitanja slušatelja, odmah mu je rekao da je zainteresiran.
U podcastu nerado razgovara o stvarima o kojima nije stručan, poput otkazivanja događaja, a kada razgovor skrene na njegovu razbarušenu kosu ili nešto slično, pobrine se da vrati temu na znanost. Tvrdi da svakodnevno dobiva zanimljive poruke, uglavnom od bezazlenih starica koje ga podsjećaju da jede zdravo, no bilo je i prijetnji smrću od ljudi koji misle da je odgovoran za karantenu.
Lijekovi za koronavirus
Drosten želi spasiti živote svojim istraživanjem. U svom uredu drži dva lijeka koji čekaju klinička testiranja. Jedan je camostat mesilat, lijek za pankreatitis za koji je dokazao da može spriječiti ulazak SARS-CoV i SARS-CoV-2 u stanice. Drugi lijek je niklozamid koji se koristi za liječenje trakavica i drugih parazita. Drostenov kolega Marcel Muller dokazao je da se SARS-CoV-2 miješa u proces recikliranja stanica. Još uvijek je nejasno kako to virus radi, ali niklozamid sprječava da se to dogodi. Liječenjem se smanjilo širenje koronavirusa u stanicama za 70 posto, a Drosten se nada da će uskoro krenuti s testiranjima na pacijentima.
Zanima ga put SARS-CoVa-2 od životinja do ljudi. Fasciniran je činjenicom da je stoka most između šišmiša (domaćina koronavirusa) i ljudi. Naime, koronavirusi MERS i 229E došli su od deva, a OC43 od stoke. SARS-om su se zarazile cibetke i kunopsi koje Kinezi uzgajaju zbog krzna. No, podrijetlo novog koronavirusa još uvijek je nepoznato, a virolog je uvjeren da nije potekao s tzv. 'mokrih tržnica'. "Kad bi mi netko dao nekoliko stotina tisuća dolara i slobodan pristup Kini, izvor zaraze tražio bih na farmama kunopasa", izjavio je Drosten.
Stanje u Njemačkoj
Četiri mjeseca nakon pojave pandemije, Njemačka se smatra europskom svijetlom točkom. Testiraju se velike skupine ljudi upravo zahvaljujući testu iz Drostenova laboratorija, a broj zaraženih je relativno nizak. Baš kao i u drugim zemljama, sada javnost vrši pritisak na otvaranje trgovačkih centara, kafića i restorana. Drosten tvrdi da je djelomični krivac za to preliminarna Streeckova studija koja je dokazala da je u jednom njemačkom gradu već 15 posto stanovništva imuno na COVID-19, što znači da je stopa smrtnosti znatno niža nego što se pretpostavljalo. Ipak, zabrinut je da neke njemačke pokrajine prebrzo ukidaju mjere, što bi moglo dovesti do naglog porasta zaraženih.
Iako pokušava pričati isključivo o znanosti, smatra da u ovom slučaju mora izraziti i svoje mišljenje u podcastu. "Žalosno je vidjeti da ćemo možda u potpunosti prokockati svoju prednost", dodao je Drosten. Budući da lijekovi i cjepiva za COVID-19 još uvijek nisu dostupni, takva bi upozorenja mogla poslužiti kao najbolje sredstvo suzbijanja širenja virusa.
Htio on to ili ne, Drostenu je podcast dao pravi utjecaj, tvrdi Marcel Fratzscher, šef instituta za ekonomska istraživanja u Berlinu. "U ovom trenutku, ako Drosten kaže da je prerano, njegove riječi imaju istu težinu kao riječi Angele Merkel", dodaje.
