Znanstvenici su otkrili gen koji povezuje inteligenciju i sivu
moždanu tvar, što bi moglo pomoći u razumijevanju zašto neki
ljudi imaju poteškoća pri učenju.
Međunarodni tim stručnjaka analizirao je uzorke DNK i snimke
mozga više od 1.500 zdravih 14-godišnjaka i dao im niz testova za
verbalnu i neverbalnu inteligenciju.
Stručnjaci su se usredotočili na cerebralni korteks, najdublji
sloj mozga poznat kao siva tvar koji je odgovoran za pamćenje,
pažnju, percepciju, misli, jezik i svijest.
Potom su analizirali više od 54.000 genetskih varijacija
povezanih s razvojem mozga i otkrili da, u prosjeku, tinejdžeri s
određenom varijacijom gena imaju tanji sloj korteksa u lijevoj
polovici mozga. Ta je skupina djece postigla lošije rezultate na
testovima inteligencije.
"Genetska varijacija koju smo otkrili povezana je s plastičnošću
sinapsi, odnosno s time kako neuroni komuniciraju", rekla je
Sylvane Desrivieres, voditeljica istraživanja na Institutu za
psihijatriju londonskog King's Collegea.
"To bi nam moglo pomoći da razumijemo što se na neuronskoj razini
događa kod određenih intelektualnih teškoća gdje je komunikacija
neurona na neki način poremećena", dodala je.
Naglasila je, međutim, da se ne može govoriti o tome da je
otkriven "gen za inteligenciju". "Važno je naglasiti da je
inteligencija rezultat brojnih genetskih i društvenih čimbenika.
Gen koji smo identificirali samo objašnjava mali dio razlika u
intelektualnim sposobnostima", rekla je Desriviers.
Međunarodni tim stručnjaka analizirao je uzorke DNK i snimke mozga više od 1.500 zdravih 14-godišnjaka i dao im niz testova za verbalnu i neverbalnu inteligenciju.
