Prilikom osteoporoze dolazi do gubitka organskog i mineralnog dijela kosti što ih čini lomljivima i krhkima. Kosti tada postaju podložnije prijelomima i mnogo su slabije. Ovo spada u jednu od pet najčešćih kroničnih bolesti, a 80% oboljelih su žene. Uglavnom se smatra kao bolest starije životne dobi.
Nakon 30. godine smanjuje se gustoća kostiju
Kosti u sebi sadrže minerale koje ih čine čvrstim i gustima - fosfor i kalcij. Da bi se čvrstoća održala potrebno je opskrbljivati tijelo kalcijem i drugim mineralima. Tijelo za snagu kostiju treba proizvesti nekoliko hormona kao što je hormon rasta ili paratirodni hormon, estrogen kod žena i testosteron kod muškaraca. Za apsorpciju kalcija iz hrane tijelu je također potreban vitamin D jer tek tako organizam može iskoristiti taj mineral. Zadaću obnove kostiju nose osteoblasti i osteoklasti, a taj proces je uvjetovan interakcijom hormona i mehaničkih podražaja. Kod djeteta se na primjer čitavi koštani sustav može obnoviti u pet godina, a odraslima za to treba duplo više vremena.
Kosti u pravilu povećavaju gustoću postupno do oko tridesete godine života. Kroz godine je koštani sustav opterećen i treba se stalno pregrađivati i obnavljati. Nakon toga se to postupno smanjuje, posebice ako tijelo nije sposobno regulirati sadržaj minerala u kostima. Opterećenje ima veliku ulogu u brzini pregradnje kostiju, što govori kako sportaši, koji svojom tjelesnom aktivnošću potiču njihovu pregradnju, učinkovito preveniraju osteoporozu.
Posmenopauzalna osteoporoza Za nastanak osteoporoze kod žena uzrok je posmenopauzalni prestanak lučenja ženskog hormona estrogena. Za razliku od njihovoh reproduktivnog doba, razina hormona estrogena se nakon menopauze drastično spušta. Simptomi se kod žena uglavnom javljaju između 51. i 75. godine života iako to nije uvijek pravilo. Kod svih žena nije jednak rizik za ovu vrstu osteoporoze. Primjerice, ova se bolest rjeđe javlja kod crnkinja, a češće kod žena iz orijentalnih krajeva.
Senilna osteoporoza Ova vrsta nastaje kao rezultat gubika kalcija ovisnog o godinama te o neravnoteži između nestajanja i stvaranja kosti. Pojavljuje se isključivo kod starijih osoba i to najčešće kod onih starijih od 70 godina. Dva puta je češća kod žena nego kod muškaraca. Ova vrsta osteoporoze se kod žena može pojaviti uz postmenopauzalnu osteoporozu.
Sekundarna osteoporoza Ona nastaje kao posljedica korištenja lijekova ili kao posljedica nekih bolesti. Čest uzrok su endokrine bolesti štitne, paratiroidne i nadbubrežne žlijezde te kronična bolest bubrega. Nju mogu uzrokovati i kortikosteroidi, antileptici ili prekomjerne količine hormona štitne žlijezde. Stanje može pogoršati prekomjerno konzumiranje alkohola i/ili pušenje cigareta.
Idiopatska juvenilna osteoporoza Jako rijetka vrsta osteoporoze i uzrok joj nije poznat. Pojavljuje se kod mladih ljudi i djece koje imaju normalne vrijednosti hormona i vitamina te se ne može očitati razlog za slabost kostiju.
Uz to, druge bolesti, loša i nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i genetska predispozicija također imaju velik utjecaj na ubrzano smanjenje koštane mase i nastanak osteoporoze.
U početku osteoporoza nema simptoma
S obzirom na to da se gustoća kostiju smanjuje postupno, osteoporoza nema simptoma barem u početku. Kod nekih ljudi se simptomi nikada ne razviju. Deformacije i osjećaj boli se javljaju kada se gustoća kostiju toliko smanji da dođe do prijeloma. Kronična bol se javlja u slučaju prijeloma kralješka, a prijelomi generalno mogu nastati nakon blage ozlijede ili spontano. Obično se javlja iznenada i ne širi se, ali se povećava kad osoba stoji ili sjedi. Jedan od najopasnijih prijeloma je prijelom kuka, što je ujedno i jedan od glavnih uzroka invalidnosti starijih osoba.
Dijagnoza se postavlja na osnovi simptoma, fizikalnog pregleda i rendgenskih snimki. Najčešće se prepoznaje tek nakon prijeloma, ali se ona može dijagnosticirati i prije. Postoji nekoliko testova za procjenu gustoće kosti koji mogu pomoći u dijagnozi prije prijeloma. Glavni parametar za dijagnozu osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje gustoće kostiju.
Prevencija je prvi korak u liječenju
Uspješnost prevencije osteoporoze je veća nego u samom liječenju. Prevencija uključuje nekoliko faktora koji pomažu održavanju ili povećanju gustoće kostiju. Najbolji način je uzimanje odgovarajuće količine kalcija, vježbe s opterećenjem te kod nekih osoba i hormonske nadomjesne terapije.
Ovo su načini prevencije osteoporoze:
- unos odgovarajuće količine kalcija i vitamina D - oni se mogu uzimati iz hrane i to iz mlijeka, mliječnih proizvoda, zelenog povrća, sjemenki, orašastog voća te riba
- često izvođenje vježbi s opterećenjem kao što je hodanje ili penjanje po stepenicama
- kod žena uzimanje nadomjestaka estrogena nakon menopauze - najučinkovitija je ako se s njome krene od 4-6 godina nakon menopauze
- uzimanje bisfosfonata uz savjet liječnika
- jačanje mišića kako bi ih kosti lakše nosile
Nakon što se osteoporoza razvije i dijagnosticira i dalje je potrebno izvoditi mjere kao i kod prevencije, ali se uz to uzimaju lijekovi koji zaustavljaju razgradnju kosti te oni koji potiču izgradnju kostiju.
