Ukoliko osoba ne boluje od celijaklije i ukoliko joj nije dijagnosticirana alergija na gluten, nema razloga da ne konzumira hranu koja ga sadrži. Naime, dosad nijedna znanstvena studija nije dokazala stvarnu opasnost po zdravlje.
Po podacima iz prošle godine od celijaklije u Hrvatskoj boluje oko 90.000 ljudi, a u SAD-u i u Francuskoj jedan posto.
Samo ako bolujete od celijakije ili alergije
Sumnju na celijakiju s 80 posto točnosti otklanja krvni test antitijela na gluten ili utvrđivanje genetske predispozicije, a za točnu dijagnozu, nužna je biopsija sluznice tankog crijeva.
Znanstvenici s Harvarda su, objedinivši rezultate triju studija u kojima je tijekom 30 godina sudjelovalo 200.000 ljudi, ustanovili da nema štetnog učinka na zdravlje kod osoba koje konzumiraju namirnice s glutenom, a nisu im dijagnosticirane ni celijaklija ni alergija na tu proteinsku komponentu.
Po rezultatima što ih je objavila Američka udruga kardiologa, kod osoba koje su redovito konzumirale gluten - prosječno dnevno od 5,8 do 7,1 grama, evidentirana je manja opasnost od razvoja dijabetesa tipa 2. Među najčešće konzumiranim namirnicama navedeni su kruh, pizza, tjestenina, peciva i muffini.
Nasuprot tome, znanstvenici su konstatirali da su osobe koje su favorizirale proizvode bez glutena pritom konzumirale i manje vlaknaste hrane, a poznato je da takva hrana smanjuje opasnost od razvoja dijabetesa.
Nutricionisti upozoravaju i na vrlo visok glikemijski indeks hrane bez glutena, koja je siromašna vlaknima te vitaminima i mineralnima, a poznato je da je sve to dobro za zdravstveno stanje. Upozoravaju i da takva hrana može sadržavati brojne toksične aditive.
Glikemijski indeks kategorizira hranu prema brzini podizanja razine glukoze, odnosno šećera u krvi. Hrana s niskim glikemijskim indeksom probavlja se dulje i zato uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi, za razliku od one s visokim.
