Hrana, time što sadržava niz različitih nutrijenata, omogućuje optimalno funkcioniranje organizma. Osim toga može imati pozitivan učinak na zdravlje, ali i na poboljšanje fizičkog izgleda. Kako bismo ih hrane izvukli ono najbolje potrebno je slijediti određene principe. To su prije svega kontrolirani energetski unos, umjerenost, uravnoteženost, nutritivna gustoća i raznolikost.
Možemo reći kako je pravilna prehrana ključ dobrog zdravlja, a to podrazumijeva unos adekvatne količine i optimalnog odnosa makronutrijenata (ugljikohidrata, masti i bjelančevina), mikronutrijenata (vitamina i minerala) i tekućine. Dugotrajno nedostatan unos bilo kojeg od nutrijenata kao i njihov nepovoljan odnos temelji su loših prehrambenih navika koje u kombinaciji s lošim životnim navikama (tjelesna neaktivnost uzrokovana sjedilačkim načinom života, uživanje alkohola i cigareta) dovode do niza kroničnih nezaraznih bolesti današnjice. Najznačajnije bolesti uzrokovane takvim lošim navikama su pretilost, dijabetes tipa II, kardiovaskularne bolesti, metabolički sindrom itd.
(FOTO: www.profimedia.hr)
- Što je to pretilost i zašto nakupljamo previše masnog tkiva?
Pretilost ili debljina kronična je bolest 21. stoljeća i jedan od najvećih problema današnjice. Definira se kao pretjerana količina tjelesne masti u odnosu na nemasnu masu tijela. Do nakupljanja pretjeranih količina tjelesne masti dolazi kada kontinuirano unosimo više energije nego što trošimo. Tada se nalazimo u energetskoj neravnoteži i sav višak kalorija koje ne potrošimo skladišti se u obliku masnog tkiva. Premda postoje različite teorije o debljanju i vrlo često se spominje utjecaj genetike kao svojevrsnog krivca zašto smo debeli, istina je da smo u većini slučajeva upravo sami krivi što zbog ugodnog okusa ne možemo odoljeti pretjeranom unosu visokokaloričnih namirnica. Uz to što nam je masna i slatka hrana vrlo ukusna i izrazito dostupna, skloni smo također i optuživati današnji užurbani način života za to što nemamo vremena kuhati ili odlaziti na posao biciklom ili pješice. Za debljanje tako nije kriv niti jedan nutrijent sam po sebi. Nisu krivi ni ugljikohidrati niti masti već ukupni kalorijski unos koji može biti iz bilo kojeg izvora hrane ili pića. Sve to dovelo je do poraznih podataka o broju pojedinaca s prekomjernom tjelesnom masom i/ili pretilošću.
- Dijeta ne smije biti odricanje
Kako bi došlo do redukcije tjelesne mase, moramo se vratiti jednostavnoj formuli energetske ravnoteže. Želimo li smršavjeti trebali bismo biti u minusu s kalorijama, odnosno potrošiti više kalorija, nego što ih unosimo. Važno je napomenuti da redukcija nije samo korekcija unosa kalorija. Isto kao što mršavi izgled ne znači odmah i dobro zdravlje. Svaki oblik prehrane pa tako i redukcijski mora zadovoljavati nutritivne potrebe pojedinca odnosno adekvatan unos ugljikohidrata, masti, vlakana, bjelančevina, vitamina, minerala i vode. Većina popularnih redukcijskih dijeta temelji se isključivo na kalorijskom deficitu i odricanju od uživanja u hrani. Dijeta ne smije biti odricanje i konstantno suzdržavanje od hrane koju volimo već je cilj naučiti pravilno se hraniti, ali i dalje u toj hrani uživati bez zanemarivanja psihosocijalnog aspekta hrane. Upravo u tom odricanju od svega što nam je fino i što volimo jesti leži i neuspješnost većine takvih dijeta i vrlo brzi povratak na stare, nepravilne prehrambene navike. Kvalitetna redukcija tjelesne mase ne provodi se naglo već postepeno, za svakog pojedinca individualno uz praćenje i savjetovanje s nutricionistom. Na taj način možete biti i ostati fit, ali i zdravi i sretniji zbog svog novog izgleda.
