Karijes je po učestalosti druga bolest čovječanstva, odmah nakon prehlade. Stomatolozi smatraju da do nje ne bi trebalo uopće doći, no neznanje i nemar čine svoje. Primjerice, u Brazilu 60 posto djece dobije karijes do svoje treće godine. Jedan od razloga je to što djeca koja se hrane na bočicu ne peru zube nakon obroka, što je naročito važno navečer, kad obično piju slatke napitke.
Nekoliko osnovnih informacija o zubima i njihovoj zaštiti:
1. Slina
U određenoj mjeri slina štiti zube od bakterija koje uzrokuju karijes i upalu desni. A zdravlje zuba ne ovisi toliko o količini slatkiša ili neke druge hrane koje pojedete, već o tome koliko često jedete. Dok spavamo izlučuje se najmanje sline. Stoga je jedna od najgorih stvari koje možete učiniti svojim zubima da pojedete ili popijete nešto slatko, ne operete ih i zatim odete na spavanje.
2. Karijes
Bakterije se hrane ostacima hrane u ustima, a šećer im posebno pogoduje. Dok se hrane i razmnožavaju, bakterije pretvaraju šećer u kiselinu koja oštećuje zubnu caklinu. Zub se zato počne kvariti i s vremenom na njemu nastane šupljina. Isprva se ne osjeća bol, no kada se karijes proširi do zubne pulpe, mekog tkiva koje ispunjava unutrašnjost zuba, mogli biste osjetiti jaku bol.
3. Kamenac i bolesne desni
Plak se treba pažljivo i redovno odstranjivati četkanjem. Ako to ne činite s vremenom će se stvrdnuti i na zubima će nastati naslage zubnog kamenca. To može uzrokovati upale i povlačenje zubnog mesa. Ako ne vodite računa, tkivo oko zuba moglo bi se toliko oštetiti da vam zubi počnu ispadati. Ljudi izgube više zubi zbog bolesti desni nego zbog karijesa.
4. Bakterije - većina je dobra
Jedan od najraznolikijih ekosustava na svijetu nalazi se u ljudskim ustima. Broj poznatih bakterija usne šupljine povećao se na preko 500, a ta je raznolikost tako velika da može konkurirati tropskoj prašumi. Srećom, nisu sve bakterije štetne, one zapravo imaju pozitivno djelovanje, štite usnu šupljinu i pomažu da ostane zdrava. Tek nekoliko bakterija uzrokuje probleme, kao što su karijes i paradentoza.
5. Mliječni zubi
Zubi male bebe se počinju razvijati prije rođenja, no u većini slučajeva izlaze iz zubnog mesa od 6. do 12. mjeseca života. Do svoje treće godine većina djece ima svih 20 mliječnih zubiju. Do pete ili šeste godine ovi će zubi početi ispadati i otvoriti prostor za rast stalnih zubi.
6. Zubi odraslih
Između 12. i 14. godine, većina djece izgubi sve mliječne zube i ima trajne zube. Ukupno imamo 32 takva zuba, dakle 12 više nego kad smo bili mala djeca. Zadnja četiri, umnjaci, obično izrastu kasnije od ostalih, u dobi od 17 do 21 godinE.
7. Vađenje umnjaka
Ako umnjaci ne izrastu pravilno, možda će ih biti potrebno vaditi.
8. Od čega su načinjeni zubi?
Dio zuba koji se vidi iznad desni naziva se kruna. Nju prekriva tvrda, sjajna caklina. Caklina je najčvršća tvar u našem tijelu, a štiti osjetljive unutarnje dijelove zuba.
Ispod cakline se nalazi dentin, osjetljiva supstanca koja čini najveći dio zuba. I dentin je tvrda tvar, no ne toliko kao caklina.
Dentin štiti unutarnji dio zuba koji se naziva pulpa. Tu se nalaze krvne kapilare i završeci živaca. Dotok krvi čini zube zdravima i živima. A završeci živaca šalju poruke mozgu, primjerice jedemo li nešto hladno ili vruće, imamo li karijes ili neko drugo oštećenje. Pulpa ide sve do korijena, koji je skriven ispod desni.
