Nemojte postati senilni - spasite se na jednostavan način

Redovite žustre šetnje mogu usporiti smanjivanje mozga i propadanje mentalnih sposobnosti koje donosi starenje, tvrde znanstvenici.

22.2.2014.
14:50
VOYO logo

Iz studija provedenih na muškarcima i ženama u dobi između 60 i 80 godina zaključeno je da kratke šetnje tri puta na tjedan u toku godine dana povećavaju veličinu regija u mozgu povezanih s planiranjem i pamćenjem, piše britanski Guardian.

Prefrontalni korteks i hipokampus su se u tom periodu povećali svega dva do tri posto, no to je bilo dovoljno da se anulira smanjivanje tih područja koje su znanstvenici očekivali. "To ne zvuči puno, ali u stvari je poput okretanja procesa starenja. Veličina tih regija u mozgu bila je veća nego kad se započelo sa studijom", izjavio je profesor Kirk Erickson, neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Pittsburghu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljudi koji su sudjelovali u studiji imali su bolje rezultate na testovima pamćenja u prostoru od svojih vršnjaka koji ne šeću, a neki su ustvrdili i da se osjećaju "oštrije". Erickson je studiju proveo na stotinu odraslih osoba koje su priznale da malo ili čak nimalo ne vježbaju. Nasumično određenih 50 je tri puta na tjedan išlo u šetnje po pola sata do 45 minuta, dok su drugih 50 radili vježbe istezanja.

Skeniranje mozga kod svih uključenih pokazalo je povećanje spomenutih dviju regija mozga, no učinak je bio veći kod osoba koje su šetale, rekao je Erickson na godišnjem kongresu Američke udruge za unapređenje znanosti (American Association for the Advancement of Science). Po njegovom mišljenju zaključak studije je da je potrebna čak i mala količina vježbanja da se uspori propadanje mozga, te da ono nije neizbježno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milijuni pate od demencije

Znanstvenici još ne znaju koje promjene u mozgu uzrokuju povećanju prefrontalnog korteksa i hipokampusa, ni koliko dugo se učinci vježbanja zadržavaju. Teško da vježbanje može spriječiti propadanje mozga i demenciju, ali je čini se može usporiti. Procjenjuje se da gotovo 45 milijuna ljudi u svijetu pate od demencije, a taj će se broj vjerojatno povećati na 75 milijuna do 2030. godine.

"Kad bismo pratili ove ljude kroz duži period, vjerojatno bismo vidjeli samo usporavanje propadanje, a ne potpuno anuliranje. Ne možemo reći da je to rješenje za Alzheimerovu bolest. Ono ne postoji", rekao je Erickson.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
default_cta
Azbuka našeg života
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
default_cta
Volio bih da sam ovdje
VOYO logo