Prema novoj studiji, mozak ne reagira samo na trenutne situacije iz svakodnevnog života, nego učinci sna, tjelovježbe, otkucaja srca i raspoloženja mogu trajati više od dva tjedna.
Istraživači sa Sveučilišta Aalto i Sveučilišta u Ouluu u Finskoj pratili su aktivnost mozga i ponašanja neuroznanstvenika tijekom pet mjeseci te su otkrili da vježbanje ili nemirna noć mogu utjecati na pažnju, kogniciju i pamćenje nekoliko dana nakon toga, piše New York Post.
Što dugoročno utječe na mozak?
"Naše ponašanje i mentalna stanja neprekidno oblikuju naše okruženje i iskustva, no malo znamo o tome kako funkcionalna povezanost mozga odgovara na promjene u okolini i fiziološke i bihevioralne promjene kroz različite vremenske periode", rekla je glavna autorica studije Ana Triana. Tijekom istraživanja, Triana je dva puta tjedno prolazila skeniranje mozga i pratila svoje raspoloženje, koristeći tehnologiju koja je bilježila njezino kretanje tijekom svakodnevnih aktivnosti.
Iz njezinih podataka, tim je identificirao dva različita obrasca odgovora mozga: kratkoročni val koji traje manje od sedam dana i dugoročni val do 15 dana.
Kratki val odražava brze prilagodbe, poput toga kako loš san nakratko utječe na naš fokus, dok dugi val sugerira postupnije, dugotrajnije učinke, osobito u područjima povezanima s pažnjom i pamćenjem. Također je utvrđeno da tjelesna aktivnost pozitivno utječe na interakciju regije mozga, što može poboljšati pamćenje i kognitivnu fleksibilnost.
Istraživači su također primijetili da čak i male promjene u raspoloženju i otkucajima srca ostavljaju trajne dojmove do 15 dana.
Veza srca i mozga
Studija je otkrila snažnu vezu između varijabilnosti otkucaja srca, što ukazuje na to kako se srce može prilagoditi promjenama, i povezanosti mozga, posebno tijekom odmora.
Tim sugerira da tehnike upravljanja stresom mogu oblikovati strukturu našeg mozga čak i kada nismo usredotočeni na određeni zadatak. Nalazi su objavljeni u časopisu PLOS Biology.
Triana je naglasila važnost korištenja nosive tehnologije: "Skeniranje mozga je korisno, no snimka osobe koja mirno leži pola sata ne može pružiti sve informacije. Naš mozak ne funkcionira izolirano." Ona i njezini kolege nadaju se da će njihova metoda praćenja moždanih promjena u stvarnom vremenu omogućiti personaliziranu zdravstvenu skrb te pomoći u ranom otkrivanju mentalnih stanja koja su često suptilna.
Koautor studije, dr. Nick Hayward, dodao je: "Moramo unijeti podatke iz svakodnevnog života u laboratorij kako bismo dobili potpuniju sliku o tome kako naše navike oblikuju mozak."
POGLEDAJTE VIDEO: Ovako uragan Milton izgleda iz svemira i stiže prema Floridi! Ljudi bježe: 'Ako ostanete, umrijet ćete'
