Nakon pomicanja sata, očekuju se 'kraći' dani u poslijepodnevnim satima. Sunce će u Zagrebu umjesto u 17:48 zaći u 16:48, u Splitu u 16:51, a u Rijeci u 16:55.
Pomicanje vremena u većini se slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje tako da ovo ne bi uzrokovalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetno i zimsko vrijeme prvi je put zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj polutki, dok je na južnoj početak i kraj vremena suprotan u odnosu na sjevernu. Island je jedina europska zemlja koja nije uvela ljetno i zimsko računanje vremena.
Od 2002. godine Europska unija, kao i ostale zemlje u Europi, odredile su da ljetno vrijeme počinje posljednjeg tjedna ožujka i da završava posljednjeg tjedna listopada.
Imajte na umu i da većina modernih računalnih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetno računanje vremena.
Pojedini su astronomi protiv ove prakse pomicanja kazaljki i 'produženja' dana jer smatraju da prirodu ne treba 'mučiti', iako se opravdanje za ovo nalazi i u ekonomskoj računici.
Jedna noć bebinog sna i mjeseci prilagodbe
Iako ćemo noć kada se pomiču kazaljke dobro spavati i uživati u dodatnom satu odmora, već sljedećih nekoliko dana naš će san biti poremećen, a uzrok tome je prilagodba organizma na novi bioritam, koji se treba prilagoditi i novom računanju vremena. Zbog toga ljudima treba par mjeseci da se prilagode, što rezultira lošijom kvalitetom sna.
'Naš san se nakon listopada pogoršava, ne samo zbog novog bioritma, već zato što noći postaju dulje te se trudimo ranije leći da bi se naspavali. To rezultira nesanicom i čestim buđenjima te okretanjima usred noći', kazao je voditelj jednog istraživanja.
