Širenje koronavirusa svijetu je donijelo "novo normalno" u kojem se tek trebamo snaći. Premda se vode brojne polemike otkada se virus pojavio i gotovo cijeli planet stavio u lockdown, u jednom se svi slažu - više nismo isti.
Budući da je korona na neki način napravila prodor u sve pore društva, o promjenama koje je pandemija donijela ljudima za Večernji list govori niz stručnjaka.
Hrvoje Jurić, doktor znanosti te profesor etika na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kaže da je nesumnjivo da su se ljudi kao pojedinci, ali i zajednice društva kojoj pripadaju, kao i čovječanstvo u cjelini, mnogo promijenili u vrlo kratkom razdoblju. Promjene su se dogodile u samo godinu dana, a Jurić objašnjava da su temeljite te da ćemo ih u punom svjetlu moći sagledati tek s veće vremenske distance.
'MLADI DOŽIVLJAVAJU ŠOKOVE': Stručnjaci upozoravaju da virtualna nastava ugrožava njihov društveni razvoj i mentalno zdravlje
Psihijatar: 'Pandemija je dosta toga nepovratno uništila'
Kao društvo vjerojatno nikada nećemo biti isti, no najveće i najbitnije promjene događaju se unutar pojedinca. Mnogi se u novoj situaciji nisu snašli pa je pitanje mentalnog zdravlja posljednjih godinu dana postalo primarno. No, praksa je pokazala da je ta prilika propuštena, barem po onome što tvrdi poznati psihijatar Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
"Javlja nam se više ljudi i više se traži pomoć. Neke su osobe počele patiti od mentalnih poremećaja, a stanje se kod onih koji su već patili od njih pogoršalo. Ljudi koji su relativno uspješno funkcionirali unatoč nekim psihozama, depresiji, ovisnostima… sada su se izgubili. Razlog je djelomično povećan stres, a djelomično slabije dostupna skrb. Dakle, povećao se i broj i težina mentalnih poremećaja, a bilježimo i pojavu novih poremećaja s kojima se psihijatri sada prvi put susreću i tek ćemo se njima baviti u budućnosti. Svima im je zajedničko obilježje, mogli bismo to tako nazvati, koronastres koji se veoma različito manifestira kod ljudi i teško ga je definirati. Osjeća se velika napetost, anksioznost, uznemirenost… Kao što je taj virus nevidljiv, tako su i ovi problemi 'nevidljivi', ali postoje i duboko su zakopani u našem emocionalnom sustavu. Ti problemi neće nestati preko noći", govori dr. Bagarić za Večernji list.
'Cijeli planet je u zatvoru!'
"Emocionalne ćemo posljedice ove pandemije još jako dugo 'vući' za sobom. Neki su ljudi izgubili posao i jako će ga teško opet naći, nekima su narušeni socijalni odnosi, neke su se obitelji raspale… Treba otvoreno reći da je ova pandemija dosta toga nepovratno uništila. Neki će se izvući i emocionalno oporaviti iako će im možda trebati i godine, a neki možda i neće . Zato se nipošto ne treba pretvarati da se nije ništa dogodilo i da se nikako ne možemo samo 'vratiti' u pretpandemijsko stanje. Probleme treba rješavati i pomoć moraju tražiti svi kojima je potrebna. Čak i ako ljudi nisu doživjeli neki teži oblik psihičkih smetnji, činjenica je da nema osobe koju ova pandemija nije na neki način promijenila. O tome treba razgovarati.
Pa svi smo zatvoreni više od godinu dana! Trenutačno je cijeli planet u nekoj vrsti zatvora i svi smo doživjeli neke promjene. Ne mora se nužno govoriti sa stručnim osoba, može i s članovima obitelji, susjedima, prijateljima, kolegama na poslu… Kako bismo shvatili da smo se promijenili i mi i oni", veli poznati zagrebački psihijatar.
Svako sedmo dijete ima oblik PTSP-a
Lockdown je utjecao na emocionalno stanje djece i mladih. No, nastala je i nova situacija za obitelji. Kako objašnjavaju psiholozi i savjetnici Petra Kremenjaš i Luka Juras iz Centra za djecu, mlade i obitelji Modus, na prvu se činilo pozitivnim što su obitelji zatvorene kod kuće. Ali...
"Rasporedi djece i roditelja natrpani raznim aktivnostima najednom su postali slobodniji pa su roditelji i djeca imali priliku provesti više vremena zajedno u zajednički kreiranim aktivnostima, projektima i igrama. S druge strane, pred obitelji su stavljeni i zahtjevni zadaci u ograničenom prostoru i vrlo kratkom vremenskom roku. Mnoga djeca i roditelji dotad nisu imali iskustvo provođenja toliko vremena na okupu te im se često javljao osjećaj da su zatvoreni s ljudima koje ne poznaju onoliko dobro koliko su mislili. Dodatno, pandemija je za velik broj obitelji donijela financijske teškoće, neizvjesnost te povećanje stope nasilja i zlostavljanja", objašnjavaju psiholozi za Večernji list.
Gordana Buljan Flander, osnivačica i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, navodi probleme najmlađih i kratkoročne i dugoročne promjene za njih. Ona je sa suradnicima provela veliko istraživanje na uzorku od 22.000 djece i mladih iz metropole o njihovu mentalnom stanju.
"Podaci pokazuju da 9 posto djece ima klinički znatniju depresivnost ili anksioznost. Također, svako sedmo dijete, odnosno njih 15 posto, suočava se sa znatnijom razinom simptoma posttraumatskog stresa", istaknula je Buljan Flander. Dodaje kako je kod mladih i djece uključenih u istraživanje specifično što su proživjeli potres, što je također utjecalo na njihovo mentalno zdravlje.
Povišena depresivnost u djece
Kada se samo govori o pandemiji, valja naglasiti da je 81 dijete iz istraživanja izgubilo člana obitelji zbog Covida, dok je 410 djece zbog bolesti izgubilo blisku osobu s kojom ne žive. Situacija s pandemijom djeci jako teško pada pa više od 50 posto mladih ima izražene razne smetnje. Kod djece se bilježi tuga i praznina, pojačani strahovi i psihosomatske smetnje poput glavobolja. Brinu se za sigurnost članova obitelji te se boje ostati sami kod kuće.
"U ispitivanju njihova zdravlja pokazalo se da je kod više od 20 posto zabilježena povišena depresivnost, kod više od 40 posto povišena anksioznost, a više od 40 posto je u povišenom stresu. A roditeljski neminovno djeluje i na dječji stres. Također, nama roditelji i sami izvještavaju da 'lako puknu' i da im je 'kraći fitilj'. To znači da su u porastu negativne roditeljske prakse i nasilne odgojne metode. Teško im je zbog online škole, zbog činjenice da nema granice između posla i privatnog života jer su cijeli dan u kući s djecom… Ne treba zaboraviti i narušeni odnos s bakama i djedovima", govori Buljan Flander za Večernji list.
O svim promjenama koje nam je donijela pandemija možete pročitati na poveznici.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
