Nakon manje od godinu počeli su tupi bolovi, a tijekom dana osjećala sam velik pritisak na leđima. Bolovi su jači kad je promjena vremena – osjećam zategnutost i probadajuću bol iznad križa u donjem dijelu kralježnice. Bol se širila na cijela leđa da više nisam znala koji dio me boli. Ljetos sam vjerojatno nezgodnim pokretom, dok sam premještala jednu vrećicu, osjetila da je po sredini kralježnice u nekom kralješku nešto tupo kvrcnulo, a jaka bol mi se raširila sredinom leđa prema prednjoj strani. To je trajalo mjesecima. Od doktora sam dobila tablete Doreta koje baš i nisu nešto smanjile bol. Bila sam na masaži, nakon koje sam se oslobodila boli na svega 10 dana, a zatim je ponovno počelo. Maser, koji je ujedno dr. fizijatar, rekao je da imam i jedan disk koji je iskočio u donjem djelu leđa, što mi već godinama smeta. Naime, već dugi niz godina osjetim bol u križima kod stajanja, a s vremenom kod stajanja ta bol dolazi sve brže i brže. Sad je već osjećam istog trena dok stojim u mjestu. Ista bol se javlja kod sjedenja, a uza sve to posljednjih 15-ak dana me muče neprestani tupi bolovi u kukovima i mišićima nogu. Noću su izraženiji, pa uzimam Neofen 400, koji nakratko ublaži bol.
Svih ovih godina moji posjeti doktoru završavaju rendgenskim snimanjem i odgovorom doktora da mi nije ništa, da je to kronična bol i da svakog čovjeka bole leđa. Kako se noću ne mogu odmoriti, danju ne mogu danju.
Molim Vas da mi kažete o čemu se radi, s kojim prijedlogom da dođem doktoru. Što da tražim od njega kamo da me uputi? Razmišljala sam o privatnim klinikama, ali budući da radim samo sezonski, ti pregledi su mi preskupi.
ODGOVOR:
Bez obzira što mislili o doktorima, jer ste već bili kod nekog od specijalista koji vam je rekao da je to samo kronična bol, mislim da se i u vašem slučaju nakon detaljnog pregleda, uz kompletnu anamnezu, treba učiniti eventualno i dodatna obrada.
Ako specijalist fizijatar nakon obrade nađe supstrat za neurokirurško liječenje, on će vas uputiti kod istoga.
Istina je da velika većina ljudi pati od bolova u križima, bez obzira na etiologiju bolnosti, pa tako neki epidemiološki podaci kažu da 80 posto cjelokupne populacije bar jednom u životu doživi takve bolne senzacije, tj. križobolju. Kad govorimo o uzrocima, danas znanost navodi više od 140 uzroka križobolje.
Svaka križobolja ne mora imati loš ishod, tako da akutna nespecifična križobolja u većine oboljelih obično prolazi kroz šest tjedana, a u dva do sedam posto razvije se kronična križobolja.
Nažalost, pacijenti u jednom velikom postotku ne slušaju liječnike – ne pridržavaju se naših savjeta i naputaka da bi što lakše živjeli s kroničnim bolovima u donjem dijelu leđa.
Svakako da način života i loši uvjeti na radnom mjestu te opis posla koji pacijent obavlja pridonose lošijem uspjehu liječenja.
Ali nemojte posustati, ne gubite nadu, ponovno posjetite liječnika, specijalista fizijatra i držite se njegovih uputa, pokušajte si maksimalno olakšati radne uvjete i način rada, zamolite ako dižete teže predmete da vam netko pomogne, fizioterapeuta zamolite da vam pokažu zaštitne položaje, bavite se svojim zdravljem, vježbajte, iskoristite svaki trenutak za gimnastiku, šećite po svježem zraku, ali se bavite i psihičkim zdravljem, jer ako ste nezadovoljni i pod stalnim stresom, to itekako utječe i na fizičko zdravlje i na uspjeh liječenja.
Bar dva puta godišnje obavite fizikalno-terapijske procedure u nadležnoj ambulanti fizikalne medicine i rehabilitacije, ako imate višak kilograma, probajte regulirati tjelesnu težinu, ako imate spuštena stopala, korigirajte taj nedostatak ortopedskim ulošcima po mjeri.
ZAŠTO VJEŽBATI?
Istraživanja kažu da učinak terapijskih vježbi utječe na smanjenje boli i povratak funkcije, te se primjena terapijskih vježbi smatra najekonomičnijim tretmanom u liječenju kronične križobolje.
Cilj samih vježbi se odnosi na smanjenje boli, povećanje opskrbe tkiva kisikom i hranjivim tvarima, poboljšanje funkcije mišića trupa, povećanje mišićne snage i izdržljivosti, poboljšanje izvedbe našeg pokreta pri aktivnostima svakodnevnog života. Zato je neophodno vježbati, odnosno jačati abdominalne mišiće, mišiće leđa, te kod njih posebno obratiti pozornost na relaksaciju i njihovo rasterećenje, naučiti vježbe pravilnog držanja zdjelice i učenje disanja dijafragmom.
Također, potrebno je korigirati osnovni stav pri sjedenju i stajanju. Loše držanje kralježnice, odnosno loša postura utječe na fizičko i psihičko zdravlje. Šteti disanju, krvnom optoku, probavi, uzrokuje bolove i smanjuje pokretljivost mišića leđa i, naravno, ramena. Zato je osim provođenja vježbi za stabilnost i mobilnost trupa, neophodno i samo kretanje, odnosno boravak na svježem zraku ili izvođenje nekih vježbi gdje bi povećali aerobni kapacitet. Današnji sjedilački način života poguban je za kralježnicu. Zato je neophodno vježbati, kretati se, jer primjenom terapijske vježbe moguće je smanjiti čimbenike rizika, kao i rizik ponovnog nastanka problema, a sama osoba se uči u samostalnom rješavanju simptoma i na kraju, ali ne manje važno, smanjuje se potrošnja zdravstvene zaštite.
Ako bol duže traje, može se pristupiti tehnikama manualne terapije, koje se koriste u liječenju kronične križobolje, a uključuju masažu vezivnog tkiva, mobilizaciju zglobova, te terapijsku masažu.
