Psiholozi su dugo tvrdili da svaka osoba ima svoju konstantnu razinu osjećaja sreće koja se zbog iznimno dobrih ili iznimno loših događaja može naglo povisiti ili sniziti, ali se nakon nekog vremena vraća na staro. Nova studija, s 150.000 odraslih Nijemaca pokazuje suprotno.
arti-201009170774006Osjećaj zadovoljstva životom dugoročno se može promijeniti, objavljeno je ovih dana u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. U biti, velik broj osoba koje su znanstvenici pratili punih 25 godina osjećala je različitu razinu sreće u različitim razdobljima života.
I ovdje se pokazalo točnim da novac ne može kupiti sreću.
"Ljudi s puno novca su zadovoljniji životom...no uglavnom ne zbog novca već zanimljivijeg i izazovnijeg posla kojim se bave," rekao je autor studije Gert Wagner, s instituta Max Planck. "Novac je samo nusproizvod dobrog i zadovoljavajućeg posla. No želite li biti zadovoljni životom vrijeme trebate provoditi s prijateljima i članovima obitelji."
A doprinosi dugoročnom osjećaju sreće? Istraživači su pronašli nekoliko korelacija između dobrog izbora i zadovoljstva:
Sretno se vjenčati: Karakterne crte bračnog druga utječu na osjećaj sreće. Neurotici, ili oni skloni tjeskobi, emocionalnoj nestabilnosti i depresivni posebno negativno djeluju na drugog. Ljudi koji se vjenčaju ili žive s neurotičnom osobom imaju manje šanse da se osjećaju sretnima nego drugi ljudi.
Fokusiranje na obitelji: Ljudi koji posebno visoko cijene altruistične ciljeve i obitelj, u usporedbi s onima kojima je najbitnija karijera, su daleko sretniji. Žene su u pravilu sretnije ukoliko je njihov suprug koncentriran na obitelj, a ne na posao. Vjera: Osobe koje idu redovito na vjerske sastanke u pravilu su bili među sretnijima. Istraživači ipak nisu mogli razlučiti je li njihov osjećaj sreće povezan s njihovom vjerom ili društvenim životom koje se organizira u vjerskoj zajednici.
Radite, ali ni previše, ni premalo: Sreća neke osobe uglavnom se podudarala s njihovim željenim omjerom radnih sati. Ljudi koji su radili manje ili više sati nego su to željeli bili su nesretniji. No ako su radili manje nego su o željeli ili bili nezaposleni bili su nezadovoljniji od onih koji su radili neželjene prekovremene sate. Znanstvenici smatraju da je to zbog manjeg prihoda.
Budite društveni i u pokretu: Društvena interakcija i tjelovježba su se pokazali kao dva bitna faktora za osjećaj sreće. Ako su vježbali ljudi su bili sretniji, bez obzira na trenutnu kilažu koju su imali. Što se tiče veze između tjelesne težine i sreće, ona se pokazala samo kod mršavih ljudi i debelih žena koji su imali veće šanse da budu nesretni.
Prethodni članci:
arti-201002230015006 arti-201003050516006 arti-201009170774006
