Do mira i zadovoljstva mnoge dijeli tek jedna tableta - ili barem tako misle. No, antidepresivi imaju niz nuspojava kao što su smanjena seksualna želja, debljanje, pa i povećan rizik od samoubojstva, upozorava dr. Mehmet Oz. Osim toga, ovi lijekovi ni ne pružaju olakšanje koje obećavaju, a ponekad nisu efikasniji od placeba.
U stručnom časopisu The New England Journal of Medicine upozoravaju da mnoge studije o antidepresivima koje su rezultirale negativnim rezultatima nikad nisu objavljene. Zbog toga na mnoge rizike nisu upozoreni ni liječnici koji ih propisuju.
Dr. Oz izdvaja četiri općeprihvaćene zablude o antidepresivima kojih se trebamo otarasiti:
1. Zdravi smo samo ako se osjećamo sretno?
Tuga nije nužno znak bolesti. To je normalna ljudska reakcija koja nam može i koristiti. Primjerice, žalost je zdrava reakcija uz pomoć koje se privikavamo na gubitke. Tijekom stresnih situacija, osjećaj nesreće nam može pomoći da poduzmemo konkretne akcije. I depresija je često nastala kao pokušaj prilagodbe na nezadovoljavajuće uvjete. Loše raspoloženje može ukazati da je sad vrijeme za procjenu trenutne životne situacije i poduzimanje potrebnih koraka.
2. Najvažniji je serotonin?
Najpopularniji antidepresivi zovu se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI). Oni povećavaju razinu kemikalije poznate kao serotonin, a ona regulira raspoloženje. No, nova istraživanja ukazuju da na raspoloženje utječu i dijelovi mozga kao što su hippocampus i Brodmannovo područje 25. Zna se da je depresija usko vezana s tjeskobom, a na ovaj osjećaj može pozitivno djelovati tjelovježba i opuštanje.
3. Tableta je najlakše rješenje?
Oko 15 posto odraslih osjetit će veću depresiju u nekom trenutku svog života. Istovremeno mnogi drugi pate od blage ili umjereno jake depresije. Istraživanja su dokazala da su pri liječenju ovih blažih oblika depresije, terapija razgovorom i tjelovježba jednako djelotvorni kao i lijekovi. Za razliku od tableta, nemaju ni opasne nuspojave niti debljaju.
4. Depresija je ista kod svakoga?
Svatko doživljava depresiju na drugačiji način. Neki jedu previše i dugo spavaju, dok se drugi prerano bude i nemaju apetita. Čini se da depresija povećava sve nedostatke koje inače imamo. Zbog toga vam mogu sasvim krivo dijagnosticirati da ste depresivni, a ako uzimate antidepresive, iako ih ne trebate, opasno ćete poremetiti kemiju mozga. Uvijek zatražite drugo mišljenje.
