Kao uzrok dužeg bolovanja, a to je barem četiri tjedna neprekinutog odsustva s posla, stres je češći od moždanog udara, raka i problema s leđima, pokazalo je istraživanje Chartered Institute of Personnel and Development.
Jill Miller, savjetnica na spomenutom Institutu, kaže kako njihov izvještaj ističe pritisak koji velik broj ljudi osjeća na radnom mjestu, a on je posljedica produžene ekonomske krize.
Stres je posebno uobičajen u tvrtkama koje su najavile otpuštanje i otpremnine.
Cary Cooper, koautor knjige The Science of Occupational Health, objasnio je razliku između pritiska i stresa. Pritisak je, smatra, stimulativan i motivira, ali postaje izvor stresa ako premašuje snagu pojedinca da se s njime nosi.
Simptomi i posljedice
Profesor Cooper, koji predaje i na školi za menadžment Sveučilišta Lancaster, ukazuje na promjene u ponašanju koje su posljedica stresa. Pogađa li vas stres, tipični simptomi su slaba moć koncentracije, gubitak smisla za humor ili sve slabija sposobnost kontroliranja ljutnje. U kasnijim fazama, stres se manifestira prejedanjem ili premalim unosom hrane, te pretjeranim pušenjem i pijenjem.
Kratkoročno, sa stresom se većina može nositi, ali ako potraje, može dovesti do zdravstvenih problema, kao što su oni povezani sa srcem, želucem ili crijevima.
'Uzmemo li u obzir da je ekonomija u padu, zaposlenici osjećaju stalnu nesigurnost. Ostaje manje radnika koji obavljaju više posla. Ljudi žele impresionirati šefove tako što rade prekovremeno, ali to utječe na njihov obiteljski život', dodao je profesor.
Najčešći izvor stresa za radnike je previše posla, stil rukovođenja koji provodi njihov šef, restrukturiranje te problemi koji nastaju kod kuće.
Vezani članci:
arti-201109290571006 arti-201108180293006 arti-201106060383006
