Prebrzo jedete
Novozelandska studija objavljena u Journal of the American Dietetic Associationu pokazuje da žene između 40 i 50 godina koje jedu najbrže imaju daleko veće šanse biti pretile nego one koje jedu polako.
Ustvari, brzo gutanje hrane sasvim je dovoljno da gotovo udvostruči rizik od pretilosti, pokazala je prethodna japanska studija. Na Sveučilištu Osaka pratili su navike jedenja 3.000 osoba i ustanovili da muškarci koji jedu brzo imaju 84 posto veće šanse biti pretili.
Jedemo li prebrzo, ne dajemo vremena mehanizmu koji šalje poruke u mozak da smo siti, objašnjava Ian McDonald, profesor metaboličke psihologije na Sveučilištu Nottingham.
'Živci šalju signale u mozak da se želudac širi. Istovremeno hormon gladi, grelin, koji se proizvodi dok se želudac prazni, prestaje se ispuštati. Od trenutka kad počnete jesti, treba nekih 20 minuta da bi poruka koja suzbija apetit stigla do mozga. Jednostavno rečeno, jedete li prebrzo, vjerojatno ćete se pretrpati hranom. Mnogi ljudi razviju naviku brzog jedenja još kao djeca jer žele pobjeći od stola', objasnio je profesor.
Prebrzo jedenje povećava i rizik od žgaravice, vjetrova i opće nelagode jer tijekom brzog jedenja gutamo i velike količine zraka.
Što učiniti? Ako žvačete hranu kako bi to trebalo, trebat će vam barem 20 minuta za svaki obrok.
Prebrzo dišete
Zdrave odrasle osobe udahnu od 10 do 14 puta u minuti, no neki udahnu 20 i više puta. Ovo ubrzano disanje dovodi do nedostatka zraka i simptoma kao što su trnci u prstima, oko usana, ubrzano lupanje srca, umor, slaba koncentracija, pa čak i iritabilni sindrom crijeva.
Ovi simptomi ukazuju da dišete na usta, umjesto da duboko udišete kroz nos. Zbog toga dolazi do pada razine ugljikovog dioksida u krvi, zbog čega se ne može ispuštati kisik u mišiće i organe, a to opet rezultira grčevima, često baš u crijevima. Ako i mozgu nedostaje dovoljno kisika, može doći do zbunjenosti i vrtoglavice.
Ubrzano disanje je u pravilu loša navika, najčešće je posljedica povišenog stresa, boli u leđima i vratu, emocionalne traume ili operacije. Jedna studija pokazala je da čak 10 posto osoba pati od ovog problema.
Što učiniti? Dok se odmarate pazite na broj udisaja. Ako udišete više od 20 puta u minuti, a osjećate i neke druge negativne simptome, posjetite liječnika koji će vas poslati na pregled pluća i pregledati krv. Ukoliko ova navika nema korijen u nekom fizičkom poremećaju, vjerojatno se može korigirati uz pomoć psihoterapije.
Prebrzo pijete alkohol
Ako prebrzo pijete alkohol, tijelo ga ne može dovoljno brzo preraditi. Osim što imate veći rizik od gubitka svijesti, vjerojatno ćete popiti više nego što tijelo može podnijeti. Ovu naviku imaju brojni mladi koji se nekontrolirano opijaju vikendima. No, svatko prerađuje alkohol različitom brzinom, ovisno o veličini tijela, spolu, pa čak i etničkom porijeklu. No, u pravilu možemo preraditi 10 ml alkohola na sat. Imajte na umu da velika čaša vina sadrži oko 30 ml alkohola, a obična oko 20 ml. Pola litre piva sadrži oko 25 ml alkohola, no to može varirati ovisno o vrsti piva.
I samo jedno naglo opijanje može ostaviti traga na jetrima. Trovanje alkoholom posljedica je djelovanja etanola. Pijemo li brzo, etanol može preplaviti mozak.
No, čak i naglo pijenje drugih tekućina, recimo vode, nije dobro jer dolazi do naglog dizanja kiseline iz želuca.
Što činiti? Jedite prije nego nešto popijete. Miješate li drugu tekućinu i alkoholne napitke, usporit ćete apsorpciju etanola u krvotok.
Presporo hodate
Brzina vašeg hoda, zajedno s drugim zdravstvenim pokazateljima, kao što su pušenje i krvni tlak, dobar su pokazatelj koliko ćete dugo živjeti.
Analizirajući podatke više od 34.000 odraslih starijih od 65, fiziolozi sa Sveučilišta Pittsburgh ustanovili su da oni koji hodaju oko 70 centimetra u sekundi imaju prosječnu životnu dob. Najduže žive oni koji hodaju metar u sekundi ili brže, posebno ako su stariji od 75 godina.
Što činiti? Hodajte jer ćete ojačati mišiće, zglobove i kosti. Potaknut ćete i cirkulaciju, što će povoljno djelovati na srce, pluća i mozak.
