Kuhinja je neobično mjesto za čuvanje lijekova, a nije im mjesto ni u spavaćoj sobi, što znači da je kupaonica za to logičan izbor, zar ne? No farmaceuti kažu da je to vjerojatno najgore mjesto za kućnu ljekarnu.
Lijekovi su ondje izloženi velikoj vlažnosti što će vjerojatno utjecati na to da izgube svoju učinkovitost, kažu iz udruge njemačkih farmaceuta BAH. To vrijedi čak i ako ne otvorite pakiranje.
Umjesto toga, većina lijekova voli hladna i suha mjesta, između 15 i 25 stupnjeva Celzijevih. Ne bi ih trebalo izlagati visokim temperaturama ili velikoj vlažnosti.
U hladnjak idu lijekovi na kojima to izričito piše ili će vas na to upozoriti ljekarnik.
Kada živa u termometru prijeđe 25 Celzijevih stupnjeva, većinu lijekova i kozmetičkih proizvoda najbolje bi bilo spremiti u hladnjak ili prostoriju zaštićenu od direktnog izvora topline, svjetlosti i vlage.
Ako lijek nije adekvatno čuvan može doći do otapanja, raspadanja djelatnih tvari te smanjenja djelotvornosti lijekova. Istodobno može doći do promjene organoleptičkih svojstva, odnosno boje, konzistencije, mirisa i okusa.
Antibiotike tijekom ljeta treba čuvati u hladnjaku jer bi, primjerice, na sobnoj temperaturi izgubili stabilnost i djelotvornost. Kapi, vaginalete, inhalatore, inzulinske injekcije treba čuvati na temperaturi od 2 do 8 stupnjeva.
Stručnjaci upozoravaju da se lijekovi ipak ne smiju čuvati na temperaturama nižima od ništice jer će se zamrznuti i opet će se smanjiti njihiova djelotvornost.
Ako je u pitanju krema, sumnjivo će biti to što ima grudice. Diskoloracija i čudan miris trebaju se smatrati znacima upozorenja da ni s mastima i gelovima nešto nije u redu.
U osnovi, ako lijek izgleda drugačije od uobičajenog, ne koristite ga.
