Stručnjaci su upozorili ljude s osjetljivim crijevima da ne zagrijavaju ostatke hrane, zbog potencijalno ozbiljnih zdravstvenih rizika.
Ne samo da zagrijavanje već kuhane hrane povećava rizik od gadnog trovanja hranom, već može izazvati i iscrpljujuće probavne simptome - osobito kod onih sklonih nadutosti, upozorili su dijetetičari.
"Možemo očekivati simptome poput nadutosti, plinova, pa čak i boli", rekla je britanska dijetetičarka Josie Porter te je objasnila da mnoga hrana koja ostaje nakon novogodišnjeg slavlja ima visok sadržaj ugljikohidrata, poput krumpira, lisnatog tijesta punjenog raznim mesom, nadjeva, graška, tjestenine i riže i sl.
Kada se ohlade i ponovno zagriju, mijenja se kemijska struktura ugljikohidrata te ih čini "otpornima" na probavu, što znači da stagniraju u crijevima gdje fermentiraju i ispuštaju bolne plinove neugodnog mirisa.
"Ako konzumiramo rezistentni škrob u velikim količinama, to može uzrokovati neke simptome crijeva jer fermentira u našem debelom crijevu", objasnila je Porter.
Dijetetičarka Carrie Ruxton opisala je utjecaj rezistentnog škroba na crijeva ljudi kao "nepredvidiv".
Kako pravilno podgrijati hranu
"Neki ljudi, na primjer oni sa sindromom iritabilnog crijeva, smatraju da rezistentni škrob uzrokuje bolnu nadutost i vjetrove koji im pogoršavaju simptome", rekla je za MailOnline te je savjetovala da je možda najbolje de se klonete rezistentnog škroba nakon novogodišnjeg slavlja.
Stručnjaci, također, upozoravaju da ne zagrijavate ostatke hrane ili barem pripazite ako to činite. Ostaci hrane od novogodišnjeg slavlja mogu biti najrizičniji za trovanje hranom, uglavnom zbog nepravilnog skladištenja i podgrijavanja ostataka.
Iz Britanskog regulatornog tijela za sigurnost hrane, The Food Standards Agency (FSA), rekli su da biste trebali konzumirati pravilno ohlađene ostatke hrane, one koji se stave u hladnjak dva sata nakon kuhanja. A ako morate podgrijati svoj obrok, to treba biti na visokoj temperaturi.
Tako izbjegavate pogodne uvjete za rast bakterija koje bi mogle uzrokovati trovanje hranom. Većina bakterija ne može se razmnožavati na niskim temperaturama te se ubijaju kada hrana pređe temperaturu 63 °C.
Ako se hrana samo djelomično podgrijava, iznad 8 °C, ali ispod praga od 63 °C, to može dovesti do brzog porasta broja potencijalno opasnih bakterija u kratkom razdoblju. To povećava izglede za trovanje hranom, što uključuje infekcije poput salmonele i kampilobaktera.
POGLEDAJTE VIDEO: Čekaju nas povišice: Najveću promjenu osjetit će oni koji rade za minimalac
