Ni umjetna sladila nisu zdrava alternativa, najbolje je smanjiti unos šećera.
U izvješću koje je objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition ukazuje se da šećeri – posebno oni iz slatkih pića – čak za 30 posto povećavaju rizik od srčanog udara, te da rizik raste još za dodatnih 30 posto kod žena u menopauzi.
arti-201011160012006Šećer je svuda oko nas i ne možemo ga izbjeći jer se nalazi u ugljikohidratima koji pružaju instant energiju. Na nama je odabrati koje šećere uzimati kako bi se smanjilo njihovo štetno djelovanje – saharozu, šećer iz trske ili repe, fruktozu, šećer iz voća, šećerni slad ili maltozu dobivenu fermentacijom žitarica. Nutricionistica Ksenija Sušac objašnjava kako je mozgu – glavnom i odgovornom za put šećera u organizmu – sasvim svejedno koji ste šećer stavili u kavu, smeđi ili bijeli.
Razlike između bijelog i smeđeg šećera – nema. Pretjeruje li se, opasni su i jedan i drugi. Upozorava na to i britanski nutricionist prof. John Yudkin. Prekomjerna konzumacija šećera, a godišnje ga se diljem svijeta proizvede i potroši 180 milijuna tona, potiče, osim debljine, razvoj kardiovaskularnih bolesti.
"Mozak ne možete zavarati, jer on vidi smeđi šećer, ali njegove kalorije broji kao da je bijeli. Šećeri su jednostavni spojevi koji se u organizmu, unesemo li ih same, razgrade vrlo brzo i slažu u masne naslage. Zbog toga bi ih trebalo konzumirati u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima u voću i povrću i celulozom. Tada za njihovu razgradnju treba više energije pa manje odlazi u salo," objašnjava K. Sušac.
Jeste li znali da:
Djeca nisu ‘divlja’ zbog slatkiša Unatoč uvriježenom mišljenju da zbog šećera djeca ‘divljaju’, ova teorija nema znanstvene potvrde. Štoviše, dokazano je da šećer ne mijenja dječje ponašanje i ne izaziva hiperaktivnost. No, zubići zbog njega trule. Dajte slatkiše djetetu jednom i neka nakon toga opere zube.
Izaziva li šećer šećernu bolest? Ne! Dijabetes je nesposobnost organizma da samostalno kontrolira razinu šećera u krvi (glukoze), no ne uzrokuje ga šećer kao namirnica. Oboljeli od dijabetesa izbjegavaju šećer u hrani i pićima kako bi spriječili prebrz rast šećera u krvi.
Veza umjetnih sladila i raka nije dokazana Iako se godinama provlače priče o štetnosti umjetnih sladila (saharin i rak mjehura, aspartan i rak mozga...) znanstvenog dokaza za to nema. No, ako ste skloni napuhavanju, izbjegavajte sorbitol, manitol i ksilitol koji se koriste u žvakaćim gumama a u crijevima fermentiraju te izazivaju plinove.
Tajna veza šećera i taloženja naslaga Bezalkoholni napici bogati šećerima, gazirana pića, gusti voćni sokovi čija je baza zapravo tikva te obilni i slatki šejkovi i smoothiesi kalorijske su bombe. Višak kalorija iz ovakve hrana odmah se pretvara u mast. Nagomilavanje masti u tijelu povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti
Tajna je u postotku melase i čistoći Mišljenje da je smeđi šećer zdrava alternativa nezdravom bijelom zabluda je. Smeđi šećer je bijeli šećer, ali s dodatkom melase, crnog sirupa koji je nusproizvod rafiniranja šećera. Svijetlosmeđi šećer, kakav najčešće nalazimo u trgovinama, sadrži oko 3% posto melase, a tamnosmeđi oko 6%.
Dnevne preporučene količine šećera Preporučeni dnevni unos šećera je oko 10 posto ukupne količine hrane, dakle, 50 do 60 grama (a konzumira se 80-95 grama, tj. 19 čajnih žličica). U tu su količinu uključeni i šećeri iz slatkih namirnice te voće koje pojedete u danu. Najviše šećera krije se u gaziranim pićima, pivu, čokoladi i sokovima.
Bez obzira na to što liječnici grme o opasnostima od konzumacije ove namirnice prosječan čovjek tijekom života pojede 1,75 tona šećera, što je ekvivalent srednjeg automobila.
Vezani članci:
arti-201008260022006 arti-201002080437006 arti-201010040016006 arti-201011160012006
