Zbog globalizacije se u našim kuhinjama pojavio čitav niz novih namirnica za koje se priča da su zdrave, ali i da su bolje od onih koje tradicionalno koristimo. Himalajska sol je jedan primjer, prodaje se u različitim trgovinama, ali i polako postaje dio svake kuhinje. Upitali smo našu poznatu nutricionistkinju Mirju Zupčić da nam objasni po čemu je ova sol posebna i kako ju koristiti.
Himalajska sol je najčišća na svijetu
"Himalajska sol je dobivena iz jednog od najstarijih i najvećih rudnika u Pakistanu. Procjenjuje se kako je rudnik nastao prije 800 milijuna godina uslijed tektonskih poremećaja koji su zarobili plitki dio mora koji je polako isparavao duboko u zemlji i nastale su velike naslage morske soli bogate mineralima. Himalajska sol se ručno bere i ne podvrgava rafinaciji te se ne dodaju aditivi odnosno tvari za sprečavanje zgrudnjavanja. Također, zbog samog netaknutog nalazišta, smatra se i najčišćom soli na svijetu. I himalajska i obična sol su po kemijskoj strukturi natrijev klorid", objasnila nam je Zupčić te dodala.
"Međutim, postupak branja himalajske soli osigurava ovoj vrsti soli sadržaj brojnih minerala i drugih elemenata u tragovima koji se ne mogu naći u običnoj soli. Navodi se kako himalajska sol sadrži čak 84 različita minerala poput kalija, kalcija, stroncija i molibdena. Svijetlo ružičastu boju ova sol duguje udjelu željeza. Međutim, iako je točno kako je ova sol u usporedbi s domaćom kuhinjskom soli bogatija za brojne elemente, svi se oni nalaze u tragovima i unose u premalim količinama da bi bili značajni za organizam", kaže.
Velika mana je nedostatak joda
"Sol nam predstavlja značajan izvor joda u prehrani stoga je nedostatak joda u himalajskoj soli velika mana. Osobe koje ne konzumiraju kuhinjsku sol obogaćenu jodom trebale bi unositi jod u obliku dodatka prehrani i povećati unos namirnica bogatih jodom poput ribe i morskih algi. Rizične skupine su svakako djeca, trudnice i dojilje. Primjerice zbog nedostatka joda u trudnoći može doći do zaostajanja u razvoju ploda", naglašava dalje.
Razlike između obične stolne soli i morske
Dalje smo ju upitali koje su razlike između soli koje tradicionalno koristimo u našim krajevima, obične stolne soli i morske. "Razlika između morske i obične stolne soli je u području iz kojeg se sol dobiva. Obična sol dobiva se iz kamenih rudnika, dok se morska sol dobiva isparavanjem mora", rekla je dalje te dodala postoje razlike i u mineralnom sastavu, ali su zanemarive.
(Foto: Profomedia.com)
Koliko soli dnevno trebamo unositi?
Odrasli bi trebali unositi manje od 5 g soli, a unos soli za djecu procjenjuje se u odnosu na njihove energetske potrebe. Otprilike je:
- za djecu od 1 do 3 godine preporučuje se unos od 2 g na dan
- za djecu od 4 do 6 godina preporučuje se se 3 g na dan
- za djecu preko 7 godina preporučuje se 5 g na dan.
"S dodavanjem soli hrani ne smijemo pretjerivati jer se prekomjeran unos soli povezuje s bolestima srca i krvnih žila, ali i drugim bolestima poput bubrežnih bolesti i karcinoma. Procjenjuje se kako unosimo 2 do 3 puta više količine soli od preporučenog, a prema podacima WHO-a, smanjivanjem unosa soli za 50 posto spasilo bi se oko 180 000 ljudskih života u Europi godišnje", dodala je.
Nakon svega upitali smo koju sol bismo trebali imati u kuhinji i kako ju koristiti? "Najbolje bi bilo konzumirati jodiranu sol, ali nije loše povremeno začiniti jelo himalajskom soli ili našim cvijetom soli radi gastronomskog užitka", rekla nam je na kraju Mirja Zupčić.
Pročitajte još:
- Morska, himalajska, crna: vrste soli i kako djeluju na naše zdravlje
- Koje namirnice jesti, a koje izbjegavati ako patite od hipotireoze?
- Problemi sa štitnjačom: 9 znakova da vašem tijelu nedostaje joda
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
