Ako ste ikad pomislili ili bili uvjereni u to da muškarci i žene stvari vide drugačije, čini se kako ste bili u pravu. I to doslovno.
A čini se kako takva razlika u pogledu na svijet leži u razlikama u muškom u ženskom mozgu, piše Huffington Post. Novo istraživanje je, naime, pokazalo kako muškarci i žene stvari vide drugačije zbog različitih načina na koji muški mozak i ženski mozak primaju vizualne informacije.
U studiji koja je nedavno objavljena u magazinu Journal of Vision, biolozi sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu koristili su uređaj za mjerenje pogleda kako bi vidjeli u kolikoj mjeri muškarci i žene koriste kontakt očima promatrajući lica glumaca koja su im bila prikazana na video ekranu. A tim promatranjem obrazaca pogleda istraživači su mogli sa 80-postotnom sigurnošću utvrditi radi li se o 'muškom' ili 'ženskom' gledanju.
Gledanje lijevim okom
Tako je 405 ispitanika tri puta po 15 minuta gledalo fotografije istog muškog ili ženskog lica, a promatrajući neke od obrazaca gledanja koji su se pojavili, istraživači su uočili neke dosta zanimljive razlike kod ženskih i muških ispitanika. Žene su tako više gledale lijevu stranu lica i pogled im je bio više usmjeren na lijevo oko, pogotovo kad su gledale žensko lice te su češće nego muškarci lica proučavale temeljitije.
Prednost gledanja lijevim okom javlja se i kod muškaraca, no u puno manjoj mjeri. A znanstvenici tvrde kako je to tako zbog toga što je desna hemisfera mozga (koja je odgovorna za funkcioniranje lijeve strane tijela) dominantnija kod procesuiranja i gledanja tuđeg lica.
"Kako je desna hemisfera odgovorna za gledanje lijevim okom, to bi moglo objasniti zašto su ljudi skloniji takvu gledanju kad promatraju tuđa lica. A zašto je to snažnije izraženo kod žena? To još uvijek, nažalost, nismo otkrili", tvrdi doktor Antoine Coutrot, glavni autor studije i istraživač kognitivnih znanosti na Sveučilištu Queen Mary.
Utjecaj raznih faktora
I dok su znanstvenici prije vjerovali kako svi ljudi prate iste obrasce promatranja tuđih lica, sada se pokazalo kako svaka osoba ima svoj drugačiji način skeniranja, a taj je način određen raznim faktorima, poput osobnosti, kulture, godina, spola i neurološkog zdravlja.
A u ovom se istraživanju pokazalo kako je spol najviše utjecao na obrasce koje su ispitanici pratili tijekom promatranja lica (i spol kod glumaca i spol kod promatrača). No, teško je reći jesu li ti drugačiji obrasci skeniranja unaprijed zadani, ili su određeni društvenim normama kulture u kojoj živimo. "Ključno je to da iz obrazaca promatranja lica možemo izvuči mnogo različitih informacija o promatraču", dodaje Coutrot.
Način otkrivanja bolesti
Pogledi nam, dakle, mogu reći puno toga o funkcioniranju našeg mozga, a ta informacija može biti korisna u raznim područjima, pa tako i kod dijagnoze raznih poremećaja, poput ADHD-a ili autizma.
"Kod nekih poremećaja, kao što su demencija i autizam, dolazi do mjerljivih promjena ponašanja pokreta očiju, stoga nam ovakva istraživanja mogu služiti kao objektivan, povoljan i brz alat za otkrivanje ovakvih bolesti", objašnjava Coutrot.
