Hrana, kreme i lijekovi koje koristite svaki dan ljeti mogu napraviti kaos u tijelu: Evo što izbjegavati po vrućinama

Što je okidač alergije na sunce: Kod fotoalergije, izlaganje UV zrakama mijenja tvar iz lijeka, hrane ili proizvoda "u nešto novo što onda tijelo prepoznaje kao stranu tvar i aktivira imunosni sustav", kaže dr. Barbara Reed, klinička profesorica dermatologije na Sveučilištu Bolnica u Coloradu. "Fotoalergija se ne javlja pri prvom izlaganju nego se razvija s vremenom. Može proći nekoliko dana dok se ne pojavi i obično je više poput osipa koji svrbi nego pretjerane opekline od sunca." Ako primijetite reakciju, posavjetujte se s liječnikom.

Tko je pod povećanim rizikom: Osobe s određenim autoimunim bolestima (kao što je lupus) ili stečenim stanjima poput polimorfnih svjetlosnih erupcija (osip koji svrbi i javlja se kod izlaganja suncu kod onih koji su razvili osjetljivost na sunce) najosjetljiviji su na fotoosjetljivost. Pod povećanim rizikom su i oni inače osjetljiviji na sunce.

Lijekovi koji izazivaju alergiju na sunce: Određeni lijekovi protiv gljivica, antihistaminici (uključujući difenhidramin ili Benadryl), oralni kontraceptivi, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID poput ibuprofena, ketoprofena i naproksena), antibiotici (uključujući "sulfanske" lijekove, kinolone i tetracikline), oralni lijekovi za dijabetes (sulfonilureje), diuretici i triciklički antidepresivi mogu uzrokovati fotoosjetljivost. Isto vrijedi i za biljni pripravak gospinu travu, koji se uzima za depresiju, tjeskobu i PMS.

Namirnice koje mogu izazvati alergiju na sunce: Celer, kopar, komorač, smokva, limeta, heljda, peršin i divlja mrkva samo su neke od namirnica koje mogu povećati osjetljivost na sunce.

Parfemi i eterična ulja koja mogu izazvati alergiju na sunce: Nanošenje mirisa poput bergamota, gorke naranče, lavande, limunske trave, mošusa, ružmarina ili sandalovine može učiniti vašu kožu osjetljivijom na sunce.

Proizvodi za njegu kože koji mogu izazvati fotoosjetljivost: Provjerite sastojke kao što su alfa-hidroksi kiseline (AHA poput glikolne kiseline), beta-hidroksi kiseline (BHA poput salicilne kiseline) i tretinoini (poput Retin-A). Svako od ovih sredstava skida vanjski sloj kože, stratum corneum, što kožu čini osjetljivijom na sunce. "Ovaj sloj pruža određenu zaštitu od ultraljubičastog zračenja, pa kada ga nema, koža je osjetljivija na sunce", kaže Reed. Osim toga, kemikalija benzoil peroksid, koja se nalazi u mnogim proizvodima protiv akni u slobodnoj prodaji, može uzrokovati fotoosjetljivost.

Oprezno sa simptomima: Reakcije fotosenzitivnosti nisu univerzalne. Drugim riječima, neće svi koji uzimaju određeni lijek ili koriste određeni proizvod osjetiti fotoosjetljivost, napominje dr. D’Anne Kleinsmith, dermatologinja u privatnoj praksi u West Bloomfieldu. Čak i ako imate fotosenzitivnu reakciju jednom prilikom, to ne jamči da ćete ponovno ili svaki put kada upotrijebite ili unesete tu tvar. Vrijedi i obrnuto - to što ste prošli bez reakcije ne znači da ćete i idući put.

Kako spriječiti alergiju na sunce: Ako unosite bilo kakve fotosenzitivne sastojke hranom, lijekovima ili kozmetikom, "trebali biste pokušati raditi aktivnosti na otvorenom rano ujutro ili kasno poslijepodne", kaže Kleinsmith. Također, poduzmite dodatne mjere opreza prije izlaganja suncu: odaberite vodootpornu kremu za sunčanje koja štiti od sunčevih UVA i UVB zraka (potražite riječi "široki spektar"). "Kreme i losioni djeluju bolje od sprejeva", savjetuje Kleinsmith.