Teško je prihvatiti činjenicu da naša težina uvelike ovisi ne samo o broju kalorija koje konzumiramo nego i nevidljivim supstancama u našem organizmu. Govorimo, dakako, o hormonima koji utječu na naše metaboličke procese i naređuju tijelu da skladišti masnoće ili ih se rješava.

Na težinu također utječu i fizička aktivnost, genetika i stres, no najvažnija uloga u tom procesu ipak pripada hormonima i to sljedećim:

Inzulin

Glukoza je važan izbor energije za stanice. Nakon što nešto pojedete, razina glukoze u krvi raste, a gušterača dobiva signal za ispuštanje više inzulina - hormona koji dostavlja glukozu u stanice. Inzulin nas puni energijom, ali također prikuplja i skladišti masnoću.

Kortizol

Kortizol je hormon stresa kojeg proizodi nadbubrežna žlijezda kako bi spriječila opadanje razine šećera u krvi ispod normale. Upravo zato posežete za slatkim kad ste pod stresom, odnosno pomažete tijelu da ojača kako bi se bolje nosilo s teškim situacijama.

Kortizol usporava metabolizam kako bi očuvao energiju, a ako ga u krvi ima previše, dobivate na težini.

Leptin

Hormon sitosti poznat kao leptin luče masne stanice, a njegova zadaća je slanje signala mozgu da smo puni. Leptin kontrolira metabolizam i pomaže stanicama odlučiti hoće li pohraniti masnoću ili je se riješiti. Kada je razina tog hormona niska, apetit raste i tijelo često pohranjuje višak hrane u obliku masti.

Često se događa da se razina leptina smanjuje zbog neispavanosti, zato je kvalitetan san tako važan.

Hormoni štitnjače

Hormone T3 i T4 proizvodi štitna žlijezda, a njihova glavna funkcija je poticanje lipolize - topljenje masnih naslaga. Ako je razina tih hormona u vašem tijelu niska, također ćete dobiti na težini.

Kako ove hormone držati pod kontrolom?

Kao prvo, pravilnom prehranom, što ne znači izbaciti sve i svašta s jelovnika već dodati puno zdravih stvari. Iznimno stroge dijete nisu dobre za organizam jer vaše tijelo tada misli da gladujete, a posljedica je uzimanje energije iz mišića i tkiva kako bi zadržalo masnoće. Ovo znači da možete dobiti na težini čak i ako jedete jedanput dnevno.

Gubljenje kilograma sporijim putem je puno zdravije i održivo na duge staze. Sve što trebate jest tek malo smanjiti kalorijski unos na svakodnevnoj bazi. Ako, primjerice, uzimate 1900 kalorija dnevno, smanjite taj iznos na 1700 i tako tijelo neće skladištiti masnoću za crne dane, a vi se nećete izgladnjivati.

Što jesti i kako vježbati?

Izbjegavajte brze ugljikohidrate i jednostavne šećere poznate pod nazivom 'prazne kalorije' koje ne donose ništa korisno u vaš organizam, a jedite hranu bogatu proteinima i zdravim masnoćama poput krtog mesa, lososa, avokada i orašastih plodova.

Proteini izgrađuju mišiće, a mišićno tkivo sagorijeva više kalorija nego masno tkivo, čak i kada mirujete. Upravo zato je dobro vježbati s utezima i jačati mišiće. Ne, nećete se nabildati ako se toga bojite. Samo ćete ojačati muskulaturu, imat ćete više energije, a razina glukoze će biti stabilna.

Također je dobro odraditi intervalni trening velikog intenziteta za koji vam je dosta 20 minuta, a tijelo će sagorijevati kalorije čak i kada ležite na kauču.