Donacija Hypo banke

Hypo Alpe-Adria-Banka i Hypo-Leasing Kroatien donirali vrijedan uređaj Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

15.3.2010.
13:37
VOYO logo

Na poziv Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hypo Alpe-Adria-Banka i Hypo-Leasing Kroatien, kao društveno odgovorne financijske institucije, odlučile su izdvojiti iznos od 239.814,18 kuna za nabavku spremnika za čuvanje kardiovaskularnog tkiva. Riječ je o uređaju prijeko potrebnom za novoosnovanu Banku kardiovaskularnog tkiva pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb, prvu takve vrste u Hrvatskoj.

S obzirom da do sada nije postojala banka kardiovaskularnog tkiva koja bi obrađivala, zamrzavala i čuvala tkivo u duboko zamrznutom stanju do transplantacije, ta dragocjena tkiva u našoj zemlji nisu se pohranjivala, a zbog njihove visoke cijene koja se kreće između 2.000 i 3.500 eura, primjena u Hrvatskoj bila je ograničena. Godine 2008. Klinika za kardiokirurgiju i Zavod za transfuzijsku medicinu i staničnu terapiju pokrenuli su inicijativu za osnivanje Banke kardiovaskularnog tkiva pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kako bi nova Banka kardiovaskularnog tkiva započela s radom bilo je nužno nabaviti spremnik za čuvanje tkiva u plinovitoj fazi tekućeg dušika. Takav spremnik s dodatnom opremom za pohranu specifičnih transplantata i mogućnošću automatskog punjenja s tekućim dušikom i nadzorom temperature omogućava čuvanje ljudskih srčanih valvula i krvnih žila za njihovu implantaciju. Procjenjuje se da u Hrvatskoj više od 100 pacijenata godišnje treba ugradnju ljudskih valvula i krvnih žila. Upravo iz ovih razloga u naše ime i ime naših pacijenata izražavamo osobitu zahvalnost na financijskoj pomoći članicama Hypo Group Alpe Adria u Hrvatskoj," rekao je akademik Željko Reiner, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

"Područja u kojima pohranjeno ljudsko kardiovaskularno tkivo ima nesumnjivu prednost pred umjetnim supstitutima je kirurgija urođenih srčanih grešaka kod djece, s obzirom da zalisci pohranjeni kao živo tkivo imaju mogućnost rasta, te kod liječenja infekcija prethodno ugrađenih umjetnih nadomjestaka, što u nekim slučajevima predstavlja jedini način za nastavak liječenja," izjavio je prof. dr. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardiokirurgiju, koji je 2000. godine izveo prvu kliničku ugradnju ljudskih zalistaka u Hrvatskoj pri Kliničkoj bolnici Dubrava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo