Sa završetkom ove godine istječe i rok trajanja trogodišnjeg obaveznog programa cijepljenja, a novi bi mogao donijeti značajne promjene. Hrvatski zavod za javno zdravstvo predložio je da se od 2019. uvede još jedno obavezno cjepivo za djecu - protiv pneumokoka. U cijeloj Europskoj uniji, cjepivo nije obavezno samo kod nas, u Estoniji i Malti.
Jednoipolgodišnji Sandro ovako će se na jesen igrati s prijateljima u vrtiću, a roditelji će ga ondje ostavljati s jednom brigom manje. Iako nije obavezno, protiv pneumokoka su ga ipak cijepili.
"Bojimo se vrtića i bolesti koje su u vrtiću pa onda evo da bar probamo smanjit to", rekla je majka Maja.
Nije teško pronaći ni druge roditelje koji su to učinili. A da je njihov strah od ove bakterije utemeljen, potvrđuju pedijatri.
"Od ozbiljnih upala uha s gnojnim iscjetkom, s mogućnošću da i dijete izgubi sluh, s teškim upalama pluća koje se hospitalno liječe i teže se izliječe, do meningitisa, sepsa i drugih ozbiljnik komplikacija do kojih može pneumokok izazvati. A bilo je i smrtnih iskoda", kaže Giovana Armano, specijalistica pedijatrije.
U Hrvatskoj godišnje od upale uha oboli 60 tisuća predškolske djece, a od upale pluća oko dvije tisuće.
"Nisu sve pneumokokne, nisu ni sve upale uha pneumokokne, ali značajan dio je", pojasnio je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Godišnje se u Hrvatskoj cijepi nekoliko tisuća djece. Roditelji cjepivo dobrovoljno kupuju u ljekarnama ili kod pedijatra za 550 kuna po dozi. Besplatno ga mogu dobiti samo kronično bolesna djeca, a uvođenjem u obavezan program, ne bi plaćali.
"Ono što je najvažnije zapravo one najmlađe zaštititi jer je kod njih najveća i učestalost tih bolesti i najčešće komplikacije i rizik od smrti", rekao je Bernard Kaić.
Cijepila bi se stoga dojenčad u dobi od dva, četiri i dvanaest mjeseci. Ugrožena su i djeca koja imaju braću i sestre vrtićarce. Sada slijedi javna rasprava, a hoće li program proći, trebalo bi se znati prije jeseni.