Glavno obilježje artroze kuka ili koksartroze kuka je razaranje i gubitak zglobne hrskavice uz druge promjene kao što je hipertrofija kosti. Artroza kuka je jedna od najčešćih bolesti kuka u starijoj životnoj dobi. Glavni čimbenik nastanka je starija životna dob, ali i drugi.
Nastaje uglavnom kod starijih osoba
Osim životne dobi, mogućnost nastanka artroze kuka povećana je kod osoba koje pate od prekomjerne težine, imaju traumatska oštećenja, upale ili prirođenu razvojnu anomaliju zgloba kuka. Svaki višak kilograma otežava bolest i ubrzava degenerativni proces propadanja hrskavice.
Artroza se pojavljuje najčešće oko 40 i 50 godine života i gotovo je uvijek nazočna kod osoba od 80 godina. Bez obzira na učestalost, tek polovica osoba s artrotskim promjenama ima tegobe koje su teže. U godinama od 40-70 godina bolest prevladava kod žena, a kasnije je podjela podjednaka. Značajan faktor su i ponavljane traume na područje boli, pa su iz tog razloga nešto češće kod sportaša i osoba koje se dugotrajno bave težim fizičkim poslovima.
Velik utjecaj na rano pojavljivanje ima i faktor nedovoljne ili smanjene tjelesne mišićne aktivnosti.
Artroza kuka počinje mehaničkim oštećenjem tkiva te upala prelazi do metabolizma hrskavice. Ozljeda tkiva potiče stvaranje proteoglikana i kolagena, ali se također povećava stvaranje enzima koji razaraju hrskavicu. Upala odmaže cijelom stanju. Kada je hrskavica jednom razorena, izložena kost postaje sklerotična. Artroza kuka ne napada samo hrskavicu već sva zglobna tkiva.
Prikaz hrskavice prilikom artroze kuka.
Lijevo: zdrava hrskavica, desno: oštećena hrskavica
Artroza kuka stvara bol u cijelom predjelu nogu
S obzirom na to da je početak ove bolesti postupan i obuhvaća tek jedan ili dva zgloba, prvi simptom koji se pojavljuje kod artroze kuka je bol, ali ne samo na lociranom prostoru. Osoba tako može osjetiti:
- bol u kuku koja se opisuje kao duboka i tupa
- bol u butini
- bolove u kuku i preponi
- ukočenost kuka
- ograničenost pokreta u zglobu
- krckanje u kuku
Pri početku nastanka bolesti, smetnje i bolovi se uglavnom pojavljuju za vrijeme kretanja i pogoršavaju se opterećenjem, a mirovanje ih umanjuje. S vremenom se počnu pojavljivati bolovi u mirovanju. Bolovi se progresivno pojačavaju s godinama. Karakteristična je startna bol ili ona koja se pojavi nakon dužeg mirovanja kao i ona prilikom aktivnosti kod kojih ne dolazi do velike kontrakcije mišića, to jest, onih u kojima zglob nema zaštitu. Jedan od najčešćih načina pri kojem osobe primijete da imaju problema s kukom su bolovi koji se pojavljuju prilikom ustajanja iz kreveta, pri vezanju cipela ili bilo kojim pokretima u kojima je potrebna unutrašnja rotacija noge. Bol je moguće osjetiti u oba kuka.
Zakočenost kuka se povlači nakon manje od 30 minuta nakon aktivnosti. Kroz vrijeme trajanja artroze kuka, pokretnost zgloba se smanjuje i stvara se osjećaj bolnosti i struganja. Ako dođe do bujanja hrskavice, ligamenata ili kosti može doći do izljeva te uvećanja zglobova. Razmjerno kasno u boli se pojavljuju osjetljivost na pritisak i bol pri pasivnim pokretima, a tome pridonose spazam mišića. Svi bolovi koji se osjećaju mogu se proširiti do bolova u koljenu ili u području nogu iznad koljena.
Artroza kuka, neovisno o stadiju, uglavnom je nešto osjetljivija prilikom hladnijeg vremena. Neki pacijenti žalili su se na povećanje boli prilikom promjena temperatura.
Potrebna prevencija, pregledi i terapije
Prilikom osjećanja boli i neugodnosti, te sumnje na artrozu kuka, liječnik će izvesti rendgen čije snimke će biti dovoljne za postavljanje dijagnoze. Uglavnom se na rendgenskoj snimci uočava oštećenje hrskavice, suženje zglobnog prostora, promjene na kostima i pojava osteofita.
Ukoliko je potrebno liječenje, osoba će dobiti lijekove protiv bolova, i to je najčešće analgetike, nesteroidne lijekove te kortikosteroide. Uz to je moguće da vam liječnik preporuči određene dodatke prehrani kako bi jačali zglobove, posebice one koji uključuju glukozamin. Fizikalne terapije također su jedan od načina smanjivanja boli i umanjivanja problema prilikom artroze kuka. Do operacije kuka dolazi tek kada sve od navedenog nema utjecaj na smanjivanje problema i boli.
Prije samog liječenja zato je važna prevencija koja može usporiti nastanak bolesti. Nužno je riješiti se što više faktora rizika za dobivanje artroze zglobova, a ovo su neki od načina:
- smanjiti pretjeranu tjelesnu težinu
- povećati zdravu tjelesnu aktivnost
- ojačati mišiće
- u prehranu uvrstiti hranu s dovoljnom razinom vitamina, minerala, masti i antioksidansa - ta prehrana treba sadržavati mediteransku dijetu s mnogo sirovog voća i povrća, integralnih žitarica, ribe te orašastih plodova
- konzumirati hranu bogatu vitaminima - E, D, C, A, B i K
- izbjegavati masnu hranu i prazne kalorije kao što je bijeli šećer
- mnogo šetati, hodati, plivati i voziti bicikl
- nakon dugotrajnog sjedenja obavezno se rastezati ili prošetati
Prevencija artroze kuka nije teška za izvoditi svakog dana, a može vam olakšati dane u zlatnim godinama.
