Dimitris Bertsimas, profesor primijenjene matematike na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta Massachusetts Institute of Technology, poznatijem kao MIT, razvio je matematički algoritam koji može pomoći u liječenju dijabetesa.
Njegov djed umro je od komplikacija uzrokovanih tipom 2 dijabetesa, kad je imao 10 godina dijagnosticiran je njegovoj majci, njegova teta također pati od bolesti, a on sam je u predijabetičkom stanju.
Skupa sa svojim studentima razvio je algoritam temeljen na velikim brojkama za koji vjeruju da ima potencijala za poboljšanje zdravlja milijuna ljudi koji žive s tom bolešću.
"Algoritam prolazi podatke o pacijentu i lijekovima, te pronalazi što je najvažnije za svakog pacijenta na temelju njihovih povijest bolesti. Zatim daje preporuku može li drugi lijek ili terapija biti učinkovitija. Ljudska stručnost pruža kritični treći komadić slagalice", objasnio je profesor u članku napisanom za The Conversation.
Proveli su istraživanje u suradnji s Boston Medical Center, u kojem su koristili podatke iz elektroničkih medicinskih zapisa od 1999. do 2014. godine od oko 11.000 anonimnih pacijenata.
(FOTO: Thinkstock)
Svi su imali zapisana tri ili više testa razine glukoze u krvi, recept za barem jedan lijek za regulaciju glukoze i nisu imali zabilježenu dijagnozu dijabetesa tipa 1, koji se obično javlja u djetinjstvu. "Imali smo pristup i demografskim podacima, kao i njihovu visinu, težinu, indeks tjelesne mase, a i povijest lijekova na recept."
Pacijenti koji su dobili novu terapiju zbog algoritma, osjetili su dramatičnu promjenu
Zatim su razvili algoritam kako bi točno zabilježili kad je svaka linija terapije završila i počela druga, prema promjeni prepisanih lijekova u medicinskim kartonima. Algoritam je uzimao u obzir 13 režima liječenja.
Ako je algoritam uočio značajan potencijal za poboljšanje, ponudio je promjenu u liječenju; ako ne, predložio je da pacijent ostane na postojećem režimu. U dvije trećine uzorka bolesnika, algoritam nije predložio promjenu.
Paciijenti koju su dobili novu terapiju kao rezultat prijedloga algoritma, osjetili su dramatičnu promjenu. Kada je prijedlog sustava bio drugačiji od standardne skrbi, prosječna korisna promjena u hemoglobinu bila je 0,44 posto. To je značajno poboljšanje.
"Na temelju uspješne studije, organizirano je kliničko testiranje u Massachusetts General Hospital. Vjerujemo da se naš algoritam može primijeniti i na druge bolesti, poput Alzheimera i bolesti krvožilnog sustava. Najbolje od svega, znam da bi moja mama bila ponosna", napisao je profesor čije će otkriće u budućnosti vjerojatno utjecati na mnogo ljudskih života.
Pročitajte još:
- Koji simptomi ukazuju na dijabetes i kako ga prehranom držati pod kontrolom
- Zamjena za šećer: uz ovih pet namirnica život će vam biti sladak i bez bijelog šećera
- Više od 40 posto dijabetičara ne zna da je bolesno!
- U Hrvatskoj od dijabetesa oko tisuću oboljelih mališana: 11-godišnja Hanna dio je te crne statistike
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!