Koliko vam se puta dogodilo da osjećate jak pritisak u glavi ili pak vas je uhvatila nesnosna glavobolja, a da nemate pojma što je uzrokovalo te tegobe? Vjerojatno nebrojeno puta, a jedan od razloga vašim problemima mogla bi biti promjena vremena. Tegobe uzrokovane promjenom vremena poznate su pod imenom meteoropatija, a ljudi koje boli glava kada se mijenja vrijeme su meteoropati. Istraživanja pokazuju i da žene češće pokazuju sklonost meteoropatiji od muškaraca.
No, zašto nas uopće boli glava kada se mijenja vrijeme i zašto promjena vremena može pridonijeti pojačavanju reumatskih bolova kod pojedinih ljudi? Je li meteoropatija opasna i može li se to stanje liječiti? Sva ta pitanja postavili smo stručnjakinji u ovom području voditeljici Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju pri Državnom hidrometeorološkom zavodu mr.sc. Lidiji Srnec, koja je za Net.hr pojasnila sve o ovom zanimljivom fenomenu, koji pogađa brojne ljude u svijetu.
NET.HR: Što je meteoropatija i zašto se ona javlja kod ljudi?
LIDIJA SRNEC: Meteoropatiju možemo definirati kao skup simptoma koji se javlja kod čovjeka zbog reakcije organizma na promjene u atmosferi. Svaki boravak na otvorenom izlaže nas utjecaju atmosfere. Također, boravkom u zatvorenom prostoru izloženi smo nekim svojstvima zraka iz okolne sredine. Nagle promjene vremena, premještanje frontalnih sustava koji sa sobom donose zračne mase bitno drugačijih karakteristika od masa koje su im prethodile, mogu kod osjetljivijih ljudi stvoriti određene zdravstvene tegobe. Naime, organizam pokušava postići ravnotežu s atmosferom. Poteškoće se javljaju kod ljudi koji to nisu u mogućnosti brzo i bez posljedica.
NET.HR: Jesu li svi ljudi meteoropati ili samo dio ljudi osjeća neke tegobe prilikom promjene vremena? Postoje li neki podaci, koliki dio svjetske populacije su meteoropati?
LIDIJA SRNEC: Svi su ljudi izloženi utjecaju atmosfere i većina ih se brzo i dobro prilagođava i postiže ranije spomenutu ravnotežu s uvjetima u okolišu. Mehanizam prilagodbe se razvija s odrastanjem i slabi s godinama života, odnosno pojavom nekih kroničnih bolesti. Ljude koji reagiraju na promjene u atmosferi nazivamo meteoropatima. Neka istraživanja pokazuju da žene češće pokazuju sklonost meteoropatiji od muškaraca. Primjerice, u nekom prosjeku žene su osjetljivije na hladnoću i zimi borave u toplijem prostoru od muškaraca.
NET.HR: Koliko dana prije promjene vremena se javlja meteoropatija?
LIDIJA SRNEC: Nemam konkretan znanstveni podatak, no neke studije pokazuju da neki meteoropati mogu i do dan dva ranije osjetiti nadolazeću promjenu u vremenu.
NET.HR: Kako se meteoropatija manifestira?
LIDIJA SRNEC: Meteoropatija se može manifestirati na brojne načine. Vremenske promjene predstavljaju izazov za naš imunološki i mišićno-koštani sustav. Prilikom naglih promjena u temperaturi zraka, zbog neprikladnog odijevanja tijelo je izloženo pregrijavanju ili pak prehladama. Imunološki odgovor na takve situacije često se očituje u vidu infekcija dišnih puteva. Ekstremne temperaturne prilike mogu značajno utjecati na kronične bolesnike, tako zimi jake hladnoće predstavljaju rizik za bolesnike s kardiološkim bolestima. Ljeti pak, za vrijeme toplinskih valova, osim što su ugroženi srčani i bolesnici s respiratornim bolestima, rizik postoji i za osobe koje su općenito slabijeg zdravlja kao i za meteoropate. Naime, visoke temperature zraka uzrokuju zagrijavanje organizma, koje se pokušava ohladiti. Dolazi do širenja krvnih žila, sniženja krvnog tlaka što zahtjeva jači i brži rad srca. Sve to predstavlja značajan stres za organizam. Sezonski povećane koncentracije alergene peludi u zraku mogu dovesti do rinitisa, otežanog disanja i astme. Ovo su samo neki od načina kako čovjek može reagirati na promjene u vremenu.
Vrijeme pridonosi jačini reumatskih bolova
NET.HR: Kako osoba može znati da je meteoropat?
LIDIJA SRNEC: Osobe kod kojih se javljaju promjene raspoloženja, slabija koncentracija, glavobolja, bolovi na mjestima ranijih ozljeda, poteškoće sa snom a bez nekih "opravdanih" razloga mogu posumnjati da su osjetljivi na vrijeme. Nazivamo ih meteoropatima. Iako pojam meteoropatije/meteoropata nije uveden u sustavu klasifikacije dijagnoza bolesti, često se koristi kao pojam koji označava "osjetljivost na vrijeme". Praćenje pojavnosti simptoma, usporedba s vremenskim situacijama tih dana, te uočavanje neke pravilnosti u tome može dati naznaku da je netko doista meteoropat. Sustavna istraživanja medicinskih i meteoroloških podataka mogu u nekim situacijama pokazati na koji način pojedine atmosferske prilike utječu na meteoropate ili neke kronične bolesnike.
NET.HR: Najčešće se ljudi žale da ih boli glava, posebice oni koji i inače pate od kroničnih glavobolja ili migrene. Zašto je to tako i zašto nas boli glava kada se mijenja vrijeme?
LIDIJA SRNEC: Povezanost glavobolje i migrena s vremenom još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Razlog tome su upravo brojni drugi razlozi, ne meteorološki, koji ih mogu izazvati. Činjenica da je organizam izložen brojnim promjenama u atmosferi, od promjene temperature, smjera strujanja zraka, promjene u vlažnosti i tlaku zraka ide u prilog tome da vrijeme u toj situaciji može biti triger za pojavu glavobolje, odnosno migrene. Jedna studija u Njemačkoj (Hoffmann i suradnici, 2011) promatrala je kroz dvije godine 20 pacijenata. Na osnovu njihovih dnevnika praćenja migrene i satnih vrijednosti meteoroloških podataka, prikupljeno je 788400 podataka. Rezultati su pokazali da se migrene češće javljaju u hladnom dijelu godine (najčešće u siječnju), a najmanje ljeti (u kolovozu). Početak migrene je u promatranoj skupini najčešće zabilježen oko 4 sata ujutro te do jutarnjih sati, dok se najrjeđe javlja oko ponoći. U analizi s meteorološkim podacima, pokazala se značajna statistička veza sa značajnim zahlađenjem i povećanom vlažnosti zraka.
NET.HR: Ljudi se često žale da ih bole određeni dijelovi tijela u tom periodu, primjerice ako su slomili ruku i imali neku operaciju, tada im se javlja bol u tom dijelu tijela. Zbog čega dolazi do toga?
LIDIJA SRNEC: Kad govorimo o osjetljivosti koštanog-mišićnog sustava na vrijeme, treba naglasiti da vrijeme ne uzrokuje reumatizam i ne oštećuje mišiće, ali može pridonijeti jačini reumatskih bolova. Meteoropati se često žale na pojačane bolove tijekom hladnijih dana ili u situacijama koje prethode grmljavinskim olujama. Razlog tome može biti u promjeni ionizacije zraka. Neke studije pojačanu osjetljivost reumatičara objašnjavaju jačim podražajima živaca zbog naglih i čestih promjena u atmosferi. Također, zbog razlike u gustoći koštanog i mišićnog sustava, nepravilna izloženost promjenama u temperaturi zraka i vlažnosti može utjecati na pojavu bolova.
Meteoropatija nije bolest
NET.HR: Kako liječiti meteoropatiju?
LIDIJA SRNEC: Meteoropatija nije bolest i samim time se ne može liječiti. No pojedine simptome, odnosno reakcije organizma moguće je smanjiti ili potpuno izbjeći. Primjerice adekvatno odijevanje može pomoći prilikom naglih temperaturnih promjena. Isto tako, alergičari koji znaju na koju vrstu peludi su osjetljivi, moraju pravovremeno započeti s terapijom prije same polinacijske sezone vrste na koju su osjetljivi, a terapiju redovito primjenjivati. Ako je moguće, planirana promjena sredine može pomoću u izbjegavanju izlaganja alergenima. Kronični srčani bolesnici mogu rizik od ekstremnih temperatura ublažiti smanjenim aktivnostima i izbjegavanjem nepotrebnih napora. Pojednostavljeno, čovjek koji zna da mu pojedine vremenske situacije mogu predstavljati rizik za zdravlje, mora osluškivati svoje tijelo i omogućiti mu odmor u pojedinim situacijama.
NET.HR: Možemo li praćenjem biometeorološke prognoze nekako utjecati na meteoropatiju, odnosno smanjiti potencijalne tegobe uzrokovane promjenom vremena?
LIDIJA SRNEC: Praćenje biometeorološke prognoze može pomoći u ublažavanju simptoma koje neka vremenska situacija može potaknuti u organizmu. Upravo to i jest njezina svrha. Međutim, važno je naglasiti da reakcija čovjeka može biti autosugestivna. Postoje osobe koje su sklone neke osobne poteškoće pripisati "krivnji" vanjskih utjecaja. Svrha biometeorološke prognoze nije stvarati paniku među ljudima i puniti čekaonice u ambulantama, već pomoći pravovremenom reakcijom kako do pojave pojedinih simptoma uopće ne bi došlo ili da njihov intenzitet bude što manji.
NET.HR: Može li meteoropatija izazvati neke ozbiljnije zdravstvene probleme?
LIDIJA SRNEC: Neke vremenske situacije mogu ozbiljnije ugroziti zdravlje pa čak i biti triger koji će finalno utjecati na krajnji ishod reakcije organizma. Primjerice, vrlo niske temperature zimi mogu imati nepovoljan učinak na srčane bolesnike i bolesnike s kardiovaskularnim bolestima. Naglo izlaganje tim temperaturama uz pojačane napore može značajno povećati rizik od srčanog udara, a znamo da je njegov ishod često i fatalan. Upravo u takvim situacijama u biometeorološkoj prognozi savjetujemo kroničnim srčanim bolesnicima da se ne izlažu duljim boravcima na otvorenom, kao i većim i nepotrebnim naporima. Suprotno ekstremnim hladnoćama, dugotrajna vruća razdoblja ljeti, uz visoke noćne temperature koje ne omogućuju organizmu da se ohladi tijekom sna, negativno utječu na zdravlje. 2003. godine za vrijeme izraženog toplinskog vala u Europi, od njegovih je posljedica zabilježeno više od 70.000 smrtnih slučajeva.
